"ŽEGAR ŽJÓŠKIRKJAN GREFUR EIGIN GRÖF"

Predikarinn mį til meš aš birta grein Gunnars Inga Gunnarssonar frį visir.is, en hann mun vera prestur Baptisatkirkjunnar į Ķslandi.

Žetta er  upphlaupsmönnum um samviskufrelsiš undanfariš žörf lesning.

 

http://www.visir.is/thegar-thjodkirkjan-grefur-eigin-grof/article/2015151109854

 

 

„Žegar Žjóškirkjan grefur eigin gröf

 

12:35 02. NÓVEMBER 2015

Soli Deo Gloria, Gunnar Ingi Gunnarsson. Forstöšumašur @ Loftstofan Baptistakirkja

GUNNAR INGI GUNNARSSON SKRIFAR

Ég tel aš umręšan um samviskufrelsi presta innan žjóškirkjunnar sé frekar sśrrealķsk og kaldhęšin. Ķ įranna rįs hef ég reynt aš vera išinn viš aš lesa bękur og hlusta į fyrirlestra um trśmįl og vissulega fer ekki hjį žvķ aš nafn Martins Lśthers, sem Žjóškirkjan er kennd viš, hafi boriš į góma. 

Nokkrir stórir atburšir einkenna lķf Lśters og er einn sį stęrsti žegar hann stendur frammi fyrir žvķ vali, į žinginu ķ Worms frammi fyrir valdhöfum Žżskalands og fulltrśa kažólsku kirkjunnar, aš afneita kenningum sķnum eša fylgja samvisku sinni . Hann svaraši:

Og žar sem samviska mķn er bundin ķ orši Gušs, get ég hvorki né vil afturkalla nokkuš, žvķ aš žaš er ekki įhęttulaust eša heišarlegt aš breyta gegn samvisku sinni. Guš hjįlpi mér. Amen.

Meš öšrum oršum, lśterska kirkjan er mešal annars til ķ dag vegna žess aš mašur žessi stóš meš samvisku sinni og gat ekki séš sér fęrt um aš svķkja hana, hann var jafnvel tilbśinn aš leggja lķf sitt ķ sölurnar fyrir hana.

Ég upplifi žvķ sem sśrrealķskt žegar menntašir gušfręšingar, sem ęttu aš hafa kynnt sér žessa sögu og starfa ķ „lśterskri” kirkju segja aš samviskufrelsi presta skipti ekki mįli.

Nś hefur umręšan um samviskufrelsi presta einungis snśist ķ kring um samkynhneigš hjónabönd og hvort ętti aš neyša alla presta innan žjóškirkjunnar til aš framkvęma žęr athafnir, jafnvel žótt slķkt fari į móti trśarsannfęringu žeirra.

Flest rök meš žvķ aš svipta presta samviskufrelsi snśast ķ kringum mismunun į fólki og aš Žjóškirkjan, sem opinber stofnun, eigi ekki aš mismuna einstaklingum vegna kynhneigšar žeirra.

Ég held aš fólkiš sem talar einna hęst į móti samviskufrelsi presta įtti sig ekki alveg į žvķ hvaš hinir eiga viš meš „samviskufrelsi”.

Samviskufrelsiš snżst ekki fyrst og fremst um hvaša fólki žś vilt veita žjónustu, heldur snżst samviskufrelsi um žaš hvaš skilgreinir hjónaband og hvert er ęšsta valdiš žegar žaš kemur aš skilgreiningu og innrömmun hjónabands. Ekki er um aš ręša mismunun gagnvart einstaklingum heldur endurskilgreiningu į hugtaki.

Hjónaband hefur hingaš til veriš skilgreint og afmarkaš af trś byggt į orši Gušs. Fyrir hinn kristna mann er Biblķan hiš ęšsta vald ķ öllum mįlum. Hjónaband var til stašar įšur en aš fólk settist aš į Ķslandi, įšur en viš Ķslendingar fengum fullveldi og sjįlfstęši . Žvķ er hjónabandiš ekki skilgreint af rķki eša meš lögum, heldur af trś. Ķ dag er hjónabandiš višurkennt af rķki og meš lögum en žaš var til stašar löngu įšur en ķslenska rķkiš var til og nśverandi lög tóku gildi.

Fyrir okkur, hina ķhaldsömu kristnu, segir sannfęring og samviska okkar aš Biblķan sé žaš vald sem skilgreinir trś og lķf okkar, žar meš telst skilgreining hjónabandsins. Kristna kirkjan hefur ķ gegnum aldirnar haldiš ķ žį kenningu aš hjónaband sé į milli karls og konu og aš hjónabandiš sé ekki samningur, heldur sįttmįli frammi fyrir Guši og einnig aš tilgangur hjónabands sé aš lokum aš gefa Guši dżršina meš žvķ aš endurspegla įst Krists og sambands hans viš kirkju sķna.

Barįtta presta fyrir samviskufrelsi er ekki hįš til aš mismuna fólki eša gera lķtiš śr einum eša neinum.  Fyrir langflesta ķhaldssama forstöšumenn snżst samviskufrelsi um frelsi til aš įkveša hvert er ęšsta vald trśarinnar og žar meš ęšsta vald yfir skilgreiningu hjónabandsins. 

Kannski vęri hęgt aš lķkja žessu viš gleraugu. Įšur en aš hipsterar fóru aš fį sér gleraugu sem žjóna engum tilgangi voru gleraugu framleidd meš sérstaka einstaklinga ķ huga, žį sem sjį illa og žurfa žar hjįlpar viš. Žaš žżšir ekki aš framleišendur gleraugna stundi aš mismuna fólki, varan stendur til boša öllum en samkvęmt skilgreiningunni ęttu žeir einir aš eignast gleraugu sem žurfa į žeim halda sjónarinnar vegna. 

Žegar prestur innan Žjóškirkjunnar trśir žvķ aš hjónaband sé einvöršungu milli karls og konu  snżst mįliš ekki um aš leyfa fleirum aš njóta žess, heldur aš endurskilgreina hjónabandiš. Góšar vinkonur į stelpukvöldi gęti allt ķ einu lišiš illa yfir žröngsżni sinni og įkvešiš aš hętta aš mismuna fólki og leyfa strįkum aš taka žįtt meš žeim. Ķ žeim ašstęšum vęri ekki um aš ręša aš vķkka sjóndeildarhringinn heldur aš endurskilgreina hugtakiš „stelpukvöld“. Žaš getur ekki veriš „stelpukvöld” lengur og žar stöndum viš ķ dag ķ umręšunni um samviskufrelsi. Umręšan snżst um skilgreiningu į hugtaki fyrst og fremst, ekki mismunun.

Viš erum ekki aš ręša um hvort aš prestar fįi aš mismuna einstaklingum byggt į kynhneigš, heldur hvort prestar innan Žjóškirkjunnar fįi aš višurkenna Biblķuna sem ęšsta vald yfir skilgreiningu hjónabands, eins og venjan hefur veriš ķ gegnum tķšina ķ bęši žeirri kirkju og öšrum kristnum trśfélögum.

Žaš žżšir ekki aš samkynhneigšir geti ekki leitaš sér aš lagalegum samningi eša barist fyrir žvķ aš rķkiš śtvegi samkynhneigšum pörum sömu réttindi og gagnkynhneigš gift pör hafa.  Hjónabandiš hefur frį upphafi veriš trśarlegt hugtak og męli ég meš žvķ aš svo verši įfram.

Nś hefur Žjóškirkjan įkvešiš aš svipta presta žessum rétti og žar meš grefur hśn eigin gröf.

Ég hef lesiš greinar žar sem prestar bśast viš žvķ aš įhugaleysi fólks gagnvart Žjóškirkjunni sé tengt žvķ aš kirkjan hafi vanrękt tilfininngar žjóšarinnar en eftir aš hafa talaš viš nokkuš marga um mįliš er nišurstaša mķn sś aš fólk sér ekki tilganginn meš Žjóškirkjunni, žar sem sjįlfshjįlparbók eša sįlfręšingur gerir sama gagn, og segja sama hlutinn.

Kirkjan hefur leitast viš ķ aldanna rįs aš feta ķ fótspor Pįls postula. Bošskapurinn er óumbreytanlegur en bošunarašferšin er sveigjanleg. Af hverju leggur Žjóškirkjan svona hart aš sér aš breyta bošskapnum en heldur daušahaldi ķ hundleišinlegar ašferšir viš bošunina?

Ég sé ekki betur en aš Žjóškirkjan sé aš grafa sér gröf og žaš hlżtur aš vekja sorg ķ hjörtum žeirra sem hafa dįšst aš ęšrulausri barįttu Lśters fyrir samviskufrelsi.“

 

Manni veršur aš orši eftir lesturinn :  Gloria in excelsis Deo !

AMEN


SAGAN UM BJÖRGÓLFANA SÖGŠ Ķ DV, RĶKISŚTVARPINU OG PRESSUNNI - HAFA ŽEIR EITTHVAŠ LĘRT ?

Sjįiš umfjöllun um žį fešga ķ  DV, Rķkisśtvarpinu og Pressunni. samsynirnirŽarna kemur fram aš žeir hafi stoliš verksmišjunni meš glępsamlegum hętti af Ingimari ķ Rśsslandi og hefst aušssöfnun žeirra žar en žeir voru teknir meš til Rśsslands slyppir og snaušir af gęsku Ingimars og launušu žeir honum greišann meš žessum ótrślega hętti, svo aš undun sętir og vart annaš eins aš finna ķ sögu žessarar žjóšar. Žį er ein sögupersónan ķ Samson hópnum aušvitaš Magnśs Žorsteinsson og er einnig fjallaš um žįtt hans ķ žessu bralli. Žessar įsakanir og gögnum hafa žeir ekki neitaš svo ég viti.Ingimar H Ingimarsson - bókin

Lesiš skjölin ķ višhenginu. Žau fjalla um Ingimar H. Ingimarsson, Björgólf Thor Björgólfsson og Börgólf Gušmundsson og segja žį sögu sem aš ofan greinir auk žess kemur vitanlega viš sögu Magnśs Žorsteinsson. 


Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

STEINGRĶMSSONURINN SEM NEITAR AŠ GREIŠA NĮMSLĮNIN SEM ĶSLENSKIR SKATTGREIŠENDUR EIGA ŽĮ VĶST AŠ GREIŠA FYRIR HANN AŠ ŽVĶ ER VIRŠIST - FAŠIR HANS MUN ALDREI HAFA GREITT DÓMSSĮTTINA Ķ GRĘNU-BAUNAMĮLINU AŠ SÖGN FRÓŠRA

Neil Steingrķms HermannssonGengur svona greišslufall ķ erfšir ? Gušmundur žingmašur og bróšir žessa ölmusutannlęknis vill ekki greiša heldur,  bara fį arfinn - bara eignir - ekki skuldbindingar sem allt annaš venjulegt fólk žarf vķst aš gera meš bros į vör.

Dr. Vilhjįlmur Örn var svo elskulegur aš finna fyrir okkur heimasķšu hins gjaldófęra tannlęknis ķ Flórida :

http://www.thepremiersmile.com/the-premier-team/dr-neil-hermannsson/


Kaupžingslįniš og rįšsmennska Sešlabankastjóra

Fyrirsögnin er śr frįbęrri blašagrein Jóns Magnśssonar hęstaréttarlögmanns sem birtist ķ Morgunblašinu ķ dag, 24. febrśar 2015.

Hér er grein Jóns ķ heild sinni :

 

 

 

Jón Magnśsson hrl.„Kaupžing fékk 500 milljóna evra neyšarlįn frį Sešlabanka Ķslands (SĶ) 6.10. 2008. Öllum sem sįtu į Alžingi mįtti vera ljóst aš mjög var žrżst į žaš af żmsum hagsmunaašilum og rķkisstjórn aš SĶ veitti Kaupžingi lįniš. Öllum var einnig ljóst aš miklu skipti aš einn af stóru višskiptabönkunum lifši af bankakreppu. Žess vegna var lįnveitingin talin įhęttunnar virši.

 

Sešlabankinn veitti lįniš aš fengnum upplżsingum frį stjórnendum Kaupžings, sem aš hluta til voru rangar, og tók veš ķ nįnast öllum hlutum ķ FIH bankanum ķ Danmörku til tryggingar endurgreišslu lįnsins. Žegar Bretar settu hryšjuverkalög į Ķsland og bankann Singer og Friedlander ķ eigu Kaupžings varš ekki viš neitt rįšiš. Kaupžing fór ķ slitamešferš.

 

Stjórnarandstašan og fréttamišlar, m.a. fréttastofa RŚV, viršast haldin žeirri žrįhyggju aš sķmtal milli žįverandi forsętisrįšherra, Geirs H. Haarde, og žįverandi sešlabankastjóra, Davķšs Oddssonar, skipti einhverjum sköpum varšandi lįnveitinguna.

 

Ķ Reykjavķkurbréfi Morgunblašsins 22.2. sl. er fjallaš um žį stašreynd aš rķkisstjórn Geirs H. Haarde og Ingibjargar Sólrśnar Gķsladóttur var įfram um aš lįniš yrši veitt. Enfremur aš žeir sem tóku viš ķ Sešlabankanum beri įbyrgš į mešferš vešsins og endurheimtum lįnsins.

 

Višbrögš stjórnarandstöšu og fréttamišla viš žessum upplżsingum hafa veriš meš ólķkindum. Enn eru settar fram upphrópanir um sķmtal milli Davķšs Oddssonar og Geirs H. Haarde og sķšan gert mikiš śr žvķ aš Sešlabankinn beri įbyrgš į lįnveitingunni eins og žaš liggi ekki ljóst fyrir.

 

Hefši Davķš Oddsson og sambankastjórar hans ķ SĶ ekki haft vķštękt samrįš viš rįšandi ašila ķ žjóšfélaginu um veitingu lįnsins žį hefši žaš veriš óešlilegt mišaš viš žęr alvarlegu ašstęšur sem blöstu viš. Žį er spurningin hvort rangt hafi veriš aš veita lįniš gegn žvķ veši sem SĶ tók? Mišaš viš ašstęšur į žeim tķma og žęr upplżsingar sem fyrir lįgu, žį var žaš ekki.

 

Žaš sem mestu mįli skiptir er aš SĶ gat fengiš lįniš endurgreitt aš fullu ķ september 2010. Tjón skattgreišenda vegna neyšarlįnsins til Kaupžings hefši žį ekkert oršiš. Žannig greinir višskiptablaš Berlingske Tidende og Morgunblašiš og raunar fleiri mišlar frį žvķ žann 17.9. 2010 aš tvö tilboš hafi veriš gerš ķ hlutabréf ķ FIH-bankanum. Annaš tilbošiš hefši tryggt endurgreišslu 500 milljóna evra neyšarlįnsins aš fullu. Ef Mįr Gušmundsson, bankastjóri SĶ, hefši fallist į žaš tilboš žį hefši tjón SĶ og skattgreišenda ekkert oršiš af veitingu neyšarlįnsins. Samkvęmt fréttum fjölmišla įkvaš Mįr Gušmundsson aš taka įhęttu og fallast į annaš tilboš žar sem hluti neyšarlįnsins var endurgreiddur, en SĶ tók sķšan įhęttu af gengi danska skartgripafyrirtękisins Pandóru varšandi eftirstöšvarnar žannig aš skilanefnd Kaupžings gęti žį hugsanlega fengiš einhverja fjįrmuni ķ sinn hlut. SĶ undir stjórn Mįs įkvaš žvķ aš taka įhęttu įn įvinnings nema žį fyrir žrišja ašila. Žetta viršist hafa veriš gert įn samhliša kröfu til žess, aš slitabśiš myndi įbyrgjast greišslu žess sem ekki fengist greitt af lįninu.

 

Meš žessari įkvöršun setti Mįr Gušmundsson hagsmuni skattgreišenda ķ hęttu. SĶ gat aldrei fengiš meira en sem nam andvirši neyšarlįnsins og eini ašilinn sem gat hagnast į žessari rįšstöfun var skilanefnd Kaupžings.

 

Žaš žarf ekki aš rannsaka neitt eša hlusta į sķmtöl. Mįlavextir liggja ljósir fyrir. Ķ fyrsta lagi žį var um ešlilega lįnveitingu aš ręša til Kaupžings meš neyšarlįninu upp į 500 milljónir evra mišaš viš ašstęšur. Ķ öšru lagi gętti SĶ žess aš taka fullnęgjandi veš og ķ žrišja lagi žį viršist nśverandi bankastjóri SĶ hafa teflt hagsmunum bankans ķ hęttu meš žvķ aš taka ekki tilboši um sölu vešsins ķ september įriš 2010 sem tryggt hefši fulla endurgreišslu neyšarlįnsins. Nišurstaša žess ręšst ekki endanlega fyrr en ķ įrslok 2015.

 

Mér er žaš rįšgįta aš fjölmišlar og stjórnmįlamenn žessarar žjóšar skuli ekki gera sér grein fyrir jafn einföldum stašreyndum og greina ašalatriši frį aukaatrišum og įtta sig į hver er Svarti Péturinn ķ spilinu.“


JÓLALEIŠARI - ŽEIR GERAST EKKI BETRI - NEMA HELST FYRRI LEIŠARAR SAMA HÖFUNDAR Į LIŠNUM ĮRUM !

Ég mį eigi bindask !  Birti hér hina góšu hugvekju śr leišara Morgunblašsins :

 

„Ašventunni, tķma undirbśnings, vona og tilhlökkunar, er lokiš. Jólin sjįlf eru aš ganga ķ garš. Žaš er enn rķk sįtt um žennan góša atburš hér į landi. Mikill meirihluti žjóšarinnar tekur į móti honum opnum örmum. Žeir sem eldri eru njóta žess aš komast tilfinningalega į kunnuglegar slóšir og börnin eru, hvert og eitt, tįknmynd atburšarins sem fagnaš er. Ytri ramminn breytist og ašstęšur eru ekki sömu og sķšast en grunnurinn er žaš. Samferšamenn hafa kvatt, en eru samt svo nęrri.

 

Kristnir menn į Ķslandi berja ekki bumbur į fęšingardegi frelsarans en žeir finna aš strengurinn hefur aldrei slitnaš. Žeir sem trśin hefur lįtiš ósnortna eša hafa fjarlęgst hana og jafnvel kvatt njóta jólanna meš sķnum hętti og sżna langflestir žeim umburšarlyndi sem fagna komu Krists ķ sinn rann.

 

Kirkjunni og kristnum söfnušum er umburšarlyndi eiginlegt enda hefur sį tónninn veriš gefinn af žeim sem gat. En stundum er bent į atvik ķ lišinni sögu žegar höfšingjar kirkju og kristni og umburšarlyndi įttu enga samleiš og žau höfš sem sannindamerki gegn kristnum siš og kenningum. Žaš er žó allslaus og ónżt sönnunarfęrsla. Į żmsum tķmum villtust menn af leiš, fóru illa og jafnvel hraksmįnarlega meš vald sitt og trśnaš. En bošskapur Krists var hinn sami. Ekkert féll į hann.

 

Į sķšustu įrum hefur žröngur en hįvęr hópur trśleysingja gengiš harkalega fram gegn kristnum gildum, siš og bošun hér į landi, og raunar vķšar. Žetta viršist fįmenn klķka sem sumir sem fest hafa sig ķ sessi į lykilstöšum reyna aš żta undir. Allt er žaš harla dapurlegt. En óžekkt er žetta ekki. Žess hįttar viršist ganga ķ bylgjum. Sjįlfsagt er aš gefa žessu gaum.

 

Nżlega var ķ slķku samhengi minnt į orš Sigurbjörns Einarssonar biskups frį įrinu 1957:

 

»Žetta er alvarleg ašvörun. Ofsókn stešjar aš. Žį veršur hver aš gera upp viš sig hvar hann er staddur. Eru menn ķ raun og veru viš altariš og tilbišja Guš ķ anda og sannleika? Eša eru žeir ašeins ķ forgaršinum? Žeim, sem alla tķš hafa veriš hįlfvolgir og hikandi, ašeins horft įlengdar į tilbeišsluna viš altariš, mun verša hętt, žegar sigursęl heišni fer aš traška į žvķ, sem heilagt er.

 

Ķ žessari lķkingu felast sannindi, sem eiga erindi til allra tķma, allra kristinna kynslóša. Žegar afneitun og andkristni flęšir yfir, veršur »borgin helga« fótum trošin. Į nśtķmamįli: Öll žau helgu vé sem aldir og kynslóšir hafa byggt upp verša aš velli lögš, allur sį kristni sišur, öll sś lenska sem skżlir helgum hįttum, hollum venjum og hugmyndum innan gróinna veggja, veršur śtlęg ger śr žjóšlķfinu smįtt og smįtt. Kirkjan kann aš missa alla opinbera vernd, prestar glata borgaralegri viršingu, kristin fręši verša meš öllu ręk śr hverjum skóla, ekkert blaš, ekkert śtvarp getur né mį flytja kristiš efni. Žaš fęri aš žykja skömm aš fęra börn til skķrnar, žiggja kristna blessun viš stofnun hjśskapar eša greftra framlišna meš kristnum yfirsöng. Allir žessir forgaršar venjuhelgašra hįtta, öll žessi helga borg, yrši fótum trošin af heišingjum.

 

Hér er ekki veriš aš senda ķmyndunarafliš śt ķ blįinn, heldur mišaš viš nśtķšarvišburši, samtķmasögu. Hvaš veršur um nafnkristni ķ slķkum ašstęšum?

 

Og raunar žarf ekki aš miša viš tķma opinskįrra ofsókna. Žessi orš eiga lķka erindi viš žęr kynslóšir, sem ķ hugsunarlausri velsęld og veraldarhyggju lįta helgidóminn vešrast og fylla alla forgarša heišnum hugsmķšum

 

Žessi hįlfrar aldar gamla hugleišing Sigurbjörns hljómar eins og nż ķ okkar samtķš. Žó žarf ekki aš ęšrast. Kristur og kristsmenn hafa séš žaš svartara.

 

En fagnašarhįtķš, sem tileinkuš er fęšingu Krists, er góšur tķmi til aš heita žvķ aš gera sitt fyrir göfugan mįlstaš.

 

Glešileg jól.“


BJARNI RANDVER - - - MMI DEYR HART

Bjarni Randver - MMI DEYR HART
SKYLDULESNING :
 
 
 
 
Gušni Elķsson :
 

Ķ heimi getgįtunnar
 
 
 
 
 
 
 
Kęrur Vantrśar, glęra 33 og Egill Helgason
 
 
„Ekkert ķ gögnum mįlsins bendir til žess aš kennarinn hafi į neinn hįtt gerst brotlegur
viš sišareglur HĶ. Fyrir liggja yfirlżsingar frį sjö nemendum er sįtu nįmskeiš
Bjarna um nżtrśarhreyfingar og segja žau öll kennsluna hafa veriš til fyrirmyndar,
hvergi hafi veriš hallaš į Vantrś eša ašrar trśleysishreyfingar. Žessar yfirlżsingar
eru studdar af greinargeršum tķu sérfręšinga ķ tślkunarvķsindum sem allir lżsa žvķ
yfir aš ekkert sé śt į kennsluglęrur Bjarna Randvers aš setja. […] Sķšast en ekki sķst
fóru svo fjörutķu hįskólakennarar yfir žau mįlsgögn sem lįgu fyrir og komust aš
žeirri nišurstöšu aš Bjarni hefši ekki į neinn hįtt gerst brotlegur viš sišareglur og
aš ekkert tilefni vęri til aš gagnrżna kennslugögn hans ķ nįmskeišinu.“
Śr yfirlżsingu sem 109 akademķskir starfsmenn viš ķslenska hįskóla
skrifušu undir og birt var ķ ķslenskum fjölmišlum 13. desember 2011.1
„Žaš viršast allir fallast į aš glęrurnar séu ķ hęsta mįta vafasamar.“
Egill Helgason, 27. desember 2011, kl. 10.33.2
„Kęru félagar. Klukkan 15:00 ķ dag lżstum viš yfir heilögu strķši į hendur
Bjarna Randveri og Gušfręši ķ Hįskóla Ķslands. Okkur ber skylda til aš verja
heišur okkar žegar į hann er rįšist af svo voldugum andstęšingi aš ósekju.
Viš munum berjast į vefnum, ķ blöšum, meš bréfum og jafnvel ķ fjölmišlum
žar til fullur sigur er unninn.“ Į žennan veg hljómaši umtöluš yfirlżsing
Reynis Haršarsonar sįlfręšings og formanns Vantrśar frį 12. febrśar
2010 į umręšuvef félagsmanna, en meš henni blęs hann ķ lśšra fyrir žann
mikla greinaflokk sem félagiš įtti eftir aš birta nęstu daga og vikur gegn
stundakennaranum Bjarna Randveri Sigurvinssyni og Gušfręši- og trśarbragšafręšideild
Hįskóla Ķslands.3
Viku fyrr hafši félagiš lagt fram žrjįr kęrur vegna kennslu Bjarna
Randvers ķ nįmskeišinu Nżtrśarhreyfingar sem kennt var haustiš 2009, en
Reynir Haršarson lżsir ferš sinni meš kęrurnar upp ķ Hįskóla Ķslands svo
ķ skeyti til félaga sinna: „Žremur sprengjum varpaš … ósprungnar“.4 Ein
var afhent į skrifstofu Kristķnar Ingólfsdóttur rektors HĶ, ašra fékk Pétur
Pétursson deildarforseti Gušfręši- og trśarbragšafręšideildar, en sś žrišja
fór inn į borš Amalķu Skśladóttur ritara Sišanefndar HĶ. Reynir upplżsti ķ
engu tilvikanna um tilvist hinna kęranna.
Deildarforseti afgreiddi kęruna 9. mars 2010 meš traustsyfirlżsingu til
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 5
handa Bjarna Randveri og vantrśarfélagar drógu kęru sķna til Sišanefndar
til baka rśmu įri sķšar, 28. aprķl 2011. Sišanefnd hafši žį sętt haršri gagnrżni
śr hįskólasamfélaginu fyrir mįlsmešferšina og žess var krafist aš nż
yrši skipuš ķ stašinn en į žaš vildu vantrśarfélagar ekki fallast. Sķšustu
kęrunni var svaraš meš yfirlżsingu frį Kristķnu Ingólfsdóttur rektor 15.
febrśar 2012, žegar hśn sendi öllum starfsmönnum hįskólans tilkynningu
um aš ekkert hafi „komiš fram ķ mešferš mįlsins sem bendir til žess aš
viškomandi stundakennari hafi gerst brotlegur ķ starfi“.5 Fjórša kęran, sem
var lögreglukęra į hendur Bjarna Randveri, var send til lögreglustjórans į
höfušborgarsvęšinu 27. maķ 2011 og var Bjarni m.a. kallašur ķ yfirheyrslur
ķ tengslum viš hana. Lögreglustjórinn felldi hana nišur 26. jślķ 2012, en
rśmum mįnuši įšur, 18. jśnķ 2012,6 lögšu vantrśarfélagar fram fimmtu
kęruna, ķ žetta sinn aftur til Sišanefndar HĶ en žar var um sömu kęru aš
ręša og dregin hafši veriš til baka 28. aprķl 2011. Žeirri kęru var vķsaš frį
4. október 2012 į žeim forsendum aš hśn vęri tilefnislaus. Ķ śrskuršinum
segir: „Žegar allt framangreint er virt er žaš mat Sišanefndar aš umfjöllun
Bjarna Randvers Sigurvinssonar um trślausa og félagiš Vantrś ķ nįmskeišinu
Nżtrśarhreyfingar hafi samrżmst višurkenndum kennsluašferšum,
veriš innan ramma lżsingar į višfangsefnum, efnistökum og markmišum
nįmskeišsins og hvorki fališ ķ sér įróšur né skrumskęlingu.“7 Tekiš er fram
aš ķ frįvķsunardómi Sišanefndar felist endanleg nišurstaša žótt vissulega
gęti félagiš tekiš upp į žvķ aš kęra Bjarna Randver ķ sjötta sinn, eša einhverja
tengda honum.8
Mešhöndlun kęrunnar innan hįskólans og įróšursspuni Vantrśar ķ fjölmišlum
vormįnuši 2010 voru alvarleg atlaga aš sjįlfstęši ķslenskra hįskóla,
žar sem akademķskum vinnubrögšum var żtt til hlišar ķ nafni blindrar
sannfęringar, ķ nafni fullyršingagleši sem įtti rętur ķ getgįtum og vissu sem
varš ekki hrakin meš rökum. Žaš vekur óneitanlega forvitni aš forsvarsmönnum
Vantrśar hafi ekki einu sinni žótt įstęša til aš endurskoša efni
nżju kęrunnar ķ ljósi skżringa Bjarna Randvers og nemenda hans. Félagiš
brįst t.d. į engan hįtt viš 197 sķšna skżrslu Bjarna, „Svari viš kęru Vantrśar“,
sem lögš var fram ķ maķ 2010, og tók ekkert mark į greinargeršum sjö
nemenda śr nįmskeišinu, en sérhver žeirra lżsti žvķ yfir aš kennsluhęttirnir
hefšu veriš ķ alla staši ešlilegir.
Hvaša tilgangi žjónar žessi glęra?
Viš fyrstu sżn gętu einhverjir lesendur hugsanlega ętlaš aš żmislegt vęri
til ķ kęru vantrśarfélaga til Sišanefndar HĶ. Kęran er alls 17 sķšur (tveggja
sķšna kęrubréf og fimmtįn sķšna višauki) og henni fylgja 74 af 174 glęrum
Bjarna Randvers śr glęrusettinu „Frjįlslynda fjölskyldan“. Ķ kęrubréfinu
er žvķ haldiš fram „aš efnisval og efnistök Bjarna Randvers [séu] sišlaus“.
Fullyrt er, įn žess aš fęrš séu fyrir žvķ rök, aš hann hafi „slķk tengsl viš
Gušni E l ķ s son
6 TMM 2012 · 4
Žjóškirkjuna aš ętla [megi] aš žau hafi litaš mįlflutning hans ķ garš Vantrśar“.
Vantrś frįbišur sér „afskręmingu“ į félagsskapnum og fariš er fram
į aš „sišferši žessa kennsluefnis verši metiš ķ ljósi žeirra athugasemda sem
viš komum hér į framfęri“.9
Žó er kęran um margt hin undarlegasta žegar fariš er aš rżna ķ hana.
Bjarni Randver er t.a.m. kęršur fyrir aš birta uppi į tjaldi įn athugasemda
žrjįr sķšur śr fręgu trśleysisriti prófessors Nķelsar Dungals Blekkingu og
žekkingu (bls. 465, 500 og 501).10 Žaš stöšvar vantrśarfélaga žó ekki ķ žvķ
aš leggja fram kęru sem byggir į žvķ sem Bjarni Randver kunni hugsanlega
aš hafa sagt į mešan glęrurnar žrjįr birtust į tjaldinu: „Žegar kemur aš
prófessor Nķels Dungal og bók hans „Blekking og žekking“ žykir okkur sem
Bjarni Randver missi sjónar į ašalatrišum og umfjöllun hans og val į tilvķsunum
einkennist frekar af andśš og įróšri en upplżsingu og fręšslu“ (3).
Žįttastjórnandinn Egill Helgason var einn žeirra sem tók undir sjónarmiš
vantrśarfélaga og sagši aš žvķ yrši „ekki neitaš“ aš glęrur Bjarna vęru „ansi
hępnar“. Bjarni afgreiddi Nķels Dungal „meš žvķ aš vķsa ķ hrein aukaatriši
ķ bók hans […] Helgi Hóseason [fįi] sömu śtreišina, žaš er vķsaš ķ furšulegustu
kaflana ķ skrifum hans“. „Žetta virkar frekar lįgkśrulegt“ bętir Egill
viš, en fęrir ekki frekari rök fyrir skošun sinni.11
Ķ huga vantrśarfélaga viršast nemendur Bjarna aš sama skapi viljalausar
strengjabrśšur sem beygja sig undir vilja lęriföšurins er dęlir eitri ķ allar
įttir. Ranghugmyndirnar rista ęši djśpt og taka į sig sérkennilega mynd
žar sem mikiš er gert śr valdi og ķtökum Bjarna Randvers. Hann er voldugur
andstęšingur sem elur į misklķš og żtir undir fordóma ķ garš trśleysis – og
jafnvel ķ garš hinna ólķku nżtrśarhreyfinga sem hann tekur fyrir ķ nįmskeišinu.
12 Sķšastnefnda kenningin er ekki sķst forvitnileg fyrir žęr sakir
aš žar er helsta hugmyndafręšingi og stefnumótanda Samrįšsvettvangs
trśfélaga ętlaš aš eitra umręšuna um nżtrśarhreyfingar į bak viš tjöldin.13
Um leiš horfa kęrendurnir framhjį jįkvęšum vitnisburši nemenda śr
nįmskeišinu sem sumir eru sjįlfir trśleysingar. Žeir horfa framhjį greinargeršum
akademķskra sérfręšinga sem lįsu glęrurnar vandlega, ekki sķšur
en svar Bjarna og kęruna sem žaš byggist į. Flestir žessara sérfręšinga
žekktu ekkert til Bjarna Randvers įšur og lķklega er rétt aš taka fram – ķ ljósi
rķkjandi tķšaranda – aš margir žeirra sem skrifušu greinargerširnar eru, rétt
eins og ég, yfirlżstir trśleysingjar. Vantrśarfélagar horfšu žó ekki ašeins
framhjį fręšilegum forsendum nįmskeišsins. Sķšast en ekki sķst horfšu
žeir framhjį bréfi Bjarna til nemenda sinna um žaš hvernig į aš nįlgast
glęrurnar og nįmsefniš allt, en bréfiš var sent śt tveimur mįnušum įšur
en félagsskapurinn Vantrś leggur fram kęru sķna.
Ķ bréfinu sem dagsett er 6. desember 2009 minnir Bjarni į żmis grundvallar
atriši vegna prófundirbśnings og bendir į aš alls ekki sé nóg aš lesa
glęrurnar; žęr séu „yfirboršskenndar ķ mörgum efnum og [nemendur fįi]
verulega fyllri mynd af öllu meš žvķ aš lesa žį bókakafla og žęr greinar sem
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 7
eru [svo] aš finna ķ fjölritaša lesheftinu“.14 Bjarni leggur jafnframt įherslu į
mikilvęgi žess aš „nįlgast allt sem tengist fręšigreininni meš bęši gagnrżnu
og hlutlęgu hugarfari“. Hann segir nemendur eiga aš sżna sjįlfstęši ķ
vinnubrögšum og lįta hvorki kennarann né höfunda kennsluefnisins mata
sig og bętir viš: „Jafnvel žótt ég leitist viš aš vera hlutlęgur ķ kennslunni eru
hvorki ég né höfundar lesefnisins hlutlausir žvķ aš félagslegur bakgrunnur
okkar, umhverfi og skošanir setja óhjįkvęmilega mark sitt į framsetningu
okkar og įherslur.“ Sķšast en ekki sķst leggur Bjarni įherslu į aš nemendur
sżni višfangsefninu viršingu:
Žó svo aš naušsynlegt sé aš kunna skil į sögu viškomandi trśarhreyfinga, starfshįttum
žeirra og trśfręši og žekkja žį gagnrżni sem žęr hafa sętt žį getur žaš
allt saman virkaš fįrįnlegt og óskiljanlegt fyrir žį sem ekki reyna aš setja sig ķ spor
viškomandi fólks og skoša heiminn śt frį forsendum žess. Um er aš ręša fólk af
holdi og blóši sem žarf ķ sķnu félagslega samhengi aš finna sér staš ķ tilverunni og
žvķ sem žvķ er dżrmętast. Žó svo aš naušsynlegt sé aš kunna skil į gagnrżninni žarf
aš gera sér grein fyrir žvķ aš žaš geta veriš margar hlišar į hlutunum og įhersla į
gagnrżnina eina getur reynst villandi.
Žeir sem kjósa aš byggja tślkanir sķnar į höfundarętlan ęttu aš geta dregiš
upp einfalda mynd af kennaranum Bjarna Randveri af žessu bréfi hans,
mynd sem byggš vęri į raunverulegum gögnum. Bjarni hvetur nemendur
sķna til žess aš sżna sjįlfstęši ķ hugsun og segir žį eiga aš vera gagnrżna į
allt sem tengist fręšigreininni. Um leiš minnir hann žį į mikilvęgi žess aš
žeir sżni višfangsefni greiningarinnar skilning og viršingu, žótt žaš žżši aš
sjįlfsögšu ekki aš varpa eigi fyrir róša gagnrżnum višhorfum.
Annar og hęttulegri Bjarni Randver birtist ķ umręšum vantrśarfélaga,
mašur sem ķ mörg įr hefur markvisst eitraš umręšuna um Vantrś įn
vitundar félagsmanna og byggir žekkingu sķna į „leynilegri gagnasöfnun“
eins og nśverandi formašur, Egill Óskarsson, lżsir žvķ.15 Žaš er žessi
ķmyndaši trśvarnarmašur sem stķgur fram ķ kęrunni, en hann er fyrst og
fremst settur saman af órökstuddum įlyktunum. Ķ heimi getgįtunnar er lķtiš
hęgt aš gera annaš en aš spyrja spurninga į mešan samhengi kennslunnar
vantar og ekki žarf aš rżna lengi ķ sjįlfa kęruna til žess aš sjį aš hśn byggist
nęr eingöngu į órökstuddum vangaveltum.
Hér eru nokkur dęmi um tślkunaróöryggiš sem einkennir kęruna:
Innrammašur texti viršist fremur dreginn fram til aš hęšast aš höfundi en aš
kynna mįlstaš hans eša meginefni bókarinnar. [3] […] Er žetta ekki hįšugleg
śtreiš og skrumskęling frekar en einlęg višleitni til aš koma til skila meginbošskap
höfundar? [3] […] Hvaš ręšur efnisvali Bjarna Randvers? Hvernig mį śtskżra
uppröšun glęranna?“ [4] […] Hver er tilgangur svona uppsetningar? [4] […] Er žaš
meginatriši, segir žaš eitthvaš um mįlstaš Dans eša mį vera aš žessu sé varpaš
fram til žess eins aš varpa rżrš į Dan Barker? [5] […] Tilgangur Bjarna viršist
vera aš sżna aš vantrśarmenn sem lęrisveina eša skósveina Richards Dawkins. [5]
[…] Er tilgangurinn aš sżna fram į įhrif „hugmyndafręšingsins“ į lęrisveininn?
Gušni E l ķ s son
8 TMM 2012 · 4
[6] […] Er hér ekki um vandlega valdar tilvitnanir aš ręša oft af einkabloggum
manna og śtśrsnśning fremur en sanngjarna umfjöllun um stefnu og ašferšafręši
Vantrśar? [9] […] Hvaš śtskżrir śtfellingar Bjarna Randvers? Eru žęr lķklegar til
aš auka skilning eša andśš į manninum og mįlstaš hans? Er žetta įróšur eša
kennsla? [10] […] Aftur hljótum viš aš spyrja hvort hér er um fręšslu aš ręša eša
einstrengingslegan įróšur. Hvaša tilgangi žjónar žessi glęra? Er hśn mįlefnaleg eša
sanngjörn? Gefur hśn rétta mynd af umfjöllunarefni gušfręšingsins? [11] […] Žaš
sem strikaš er undir meš raušu er žó greinilega ašalatriši ķ huga Bjarna. Eru žessar
yfir- og undirstrikanir til aš merkja žaš mikilvęgasta ķ textanum eša gefur žaš
fyrst og fremst til kynna hvaš angrar gušfręšinginn? [13] […] Er gušfręšingurinn
aš koma žeirri hugmynd aš nemendum sķnum aš vantrśarmenn „haldi žvķ fram aš
trśarbrögš séu af hinu illa og aš žeir einir hafi höndlaš sannleikann“? Ekki veršur
annaš séš. Er žetta fręšsla eša įróšur? [13] […] Viš getum rétt gert okkur ķ hugarlund
hver svörin viš žessum spurningum eru ķ huga Bjarna Randvers. [16] […] Aftur
hryllir okkur viš tilhugsuninni um hver svörin viš žessum spurningum eru ķ huga
gušfręšingsins. [16]
Žaš kemur lķklega almennum lesendum į óvart aš nišurstaša Vantrśar um
kennsluhętti Bjarna Randvers skuli vera jafn ótvķręš og raun ber vitni.
Vafinn sem einkennir alla kęrulišina er meš öllu horfinn undir lokin og
vissan ein rķkir:
Af žessum glęrum aš dęma er umfjöllun Bjarna um Vantrś žvķ ekki einungis
ófagleg heldur er ekki hęgt aš komast aš annarri nišurstöšu en aš tilgangur hennar
sé beinlķnis aš ręgja félagiš og ala į fordómum ķ garš mešlima žess.
Viš höfum oft furšaš okkur į ranghugmyndum kirkjunnar manna um okkur ķ
Vantrś og mįlstaš okkar (og eflaust er žaš gagnkvęmt) en lķtil von er į nokkrum
breytingum ķ žeim efnum ef sś fręšsla sem upprennandi gušfręšingar / trśarbragšafręšingar
hljóta er ķ höndum Bjarna Randvers aš óbreyttu. [16]
Żmis önnur atriši kęrunnar eru kostuleg eins og žegar kvartaš er yfir žvķ
aš Bjarni Randver segi vantrśarfélaga sękja innblįstur til žekktra hugmyndafręšinga
į sviši trśleysis, manna eins og Richards Dawkins, Daniels
C. Dennett, Christophers Hitchens, Sams Harris og Nķelsar Dungals. Žessari
glęru er einfaldlega ętlaš aš bregša upp mynd af trśleysisoršręšu samtķmans,
nefna einstaklinga sem vantrśarfélagar sęki innblįstur og hugmyndir
til – og eigi ķ óbeinni samręšu viš. Félagsskapurinn viršist žó lķtiš
hrifinn af umręšu um įhrif og er Bjarni žvķ kęršur fyrir glęruna: „Žessi
uppsetning dregur upp mynd af skósveinum eša lęrisveinum einhverra
meistara, nokkuš sem fer oftar en ekki illa ķ sjįlfstętt hugsandi menn“ (5).
Mįli sķnu til stušnings um žaš hversu langt Bjarni Randver gangi ķ įhrifavillu
sinni vitna žeir ķ glęru žar sem Richard Dawkins og Óli Gneisti Sóleyjarson
lżsa žvķ bįšir yfir aš žeir séu stoltir gušleysingjar. Aš mati vantrśarfélaga
gefur Bjarni žar til kynna aš Óli Gneisti hermi eftir Dawkins, en slķkt sé
rangt žar sem yfirlżsing Óla sé eldri en sś sem Dawkins sendi frį sér: „Tilvitnunin
ķ Óla sett [svo] undir fyrirsögn sem gefur til kynna aš hśn sé undir
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 9
įhrifum frį Dawkins sem hśn er ekki. Ķ įgśst 2006 var bókin God Delusion
ekki komin śt. Er tilgangurinn aš sżna fram į įhrif „hugmyndafręšingsins“
į lęrisveininn?“ (6). Vantrśarfélagar minnast ekki į aš Bjarni gefur upp
śtgįfuįr bókar Dawkins į glęrunni (2007) og dagsetning fylgir tilvitnuninni
ķ Óla Gneista (2. įgśst 2006). Įlyktun vantrśarfélaga um ętlan Bjarna er žvķ
hreint śt sagt fjarstęšukennd. Hiš sama mį reyndar segja um hugmyndir
félagsins um „sjįlfstętt hugsandi menn“. Trśleysishugmyndir eru vitaskuld
rétt eins og ašrar skošanir ķ samfélagsumręšunni mótašar af sögulegum
kringumstęšum og rķkjandi oršręšu hvers tķma, eins og sést lķklega best į
žvķ aš sjįlft oršalagiš „hugsandi menn“ er sótt til Nķelsar Dungals sem notar
žaš išulega um trśleysingja ķ verki sķnu Blekkingu og žekkingu.16
Meš žessu móti mętti rekja sig ķ gegnum kęrulišina og hrekja žį hvern af
öšrum eša śtskżra hvers vegna įlyktanirnar eru rangar eša byggšar į misskilningi.
Ķ seinni hluta žessarar greinar veršur sjónum žó fyrst og fremst
beint aš žeirri glęru sem alvarlegust žykir. Sį vantrśarfélaga sem lķklega
hefur beitt sér af mestri hörku ķ mįlinu, Matthķas Įsgeirsson, segir aš glęran
snśist „um kjarna mįlsins“17 og sjónvarpsmašurinn Egill Helgason tekur
undir žau sjónarmiš, en dómur hans er žungur: „Mér sżnist žó aš steininn
taki śr ķ glęrunni žar sem er fjallaš um Richard Dawkins og „fylgismenn“
hans – žaš mį reyndar spyrja hverjir séu fylgismenn Dawkins, hann į milljónir
lesenda śt um allan heim en hefur ekki stofnaš neina hreyfingu eša
söfnuš um hugmyndir sķnar svo ég viti.“18
Glęra 33
Glęra 33 ķ 4. hluta „Frjįlslyndu fjölskyldunnar“ fęr langmesta rżmiš ķ
kęru Vantrśar en um hana er fjallaš į sķšum 13 til 16 af žeim 15 sķšum
žar sem kęruatrišin eru rakin (3–17), en alls leggja vantrśarfélagar fram
74 glęrur sem žeir gera athugasemdir viš. Žar hverfa lķka spurningarnar
og vangavelturnar. Sök Bjarna liggur skżr fyrir. Sį varnagli er einn sleginn
ķ upphafi aš glęran „eigi lķklega aš fjalla um Vantrś“ (13) ķ ljósi žess aš
helmingur hennar er helgašur teikningum ķ blogggrein eftir framhaldsskólakennara
ķ Reykjavķk, en „[m]yndirnar eru lķklega višbrögš viš heilagri
reiši mśslima vegna skopmyndamįlsins ķ Jyllandsposten og settar fram
til aš styšja viš tjįningarfrelsiš“ (13–14). Teikningarnar eru af „Mśhameš
spįmanni (lķklega). Į žeirri fyrstu er hann aš kasta af sér vatni, į annarri
er hann teiknašur sem bleyjubarn og į žeirri žrišju liggur hann undir Jesś
ķ samfarastellingu (andlit žeirra sett inn į indverska teikningu)“ (13). Vantrśarfélagar
gera engar athugasemdir viš myndbirtinguna, ašra en žį aš
Bjarni gerist sekur um aš „notast viš įróšursbragšiš „guilt by association““
(14), myndirnar séu „teknar sem dęmi um mįlflutning Vantrśar“ žótt mašurinn
tengist Vantrś ekki į nokkurn hįtt.19
Ķ huga žeirra eru myndirnar lķka aukaatriši, meginžungi gagnrżninnar
Gušni E l ķ s son
10 TMM 2012 · 4
beinist aš „nišurstöšu[m] og samantekt Bjarna į žessari glęru“ en hśn segi
„ķ raun allt sem segja žarf um afstöšu kennarans og gušfręšingsins til Vantrśar“
(14). Hvernig hljóma svo žęr fullyršingar sem Bjarni Randver setur
fram į glęrunni alręmdu og Egill Helgason birti og gagnrżndi svo haršlega
į sķšu sinni?20
Megin vandinn viš herskįan mįlflutning Dawkins og fylgismanna hans gegn žeim
trśarbrögšum sem žeir fyrirlķta er aš hann er vatn į myllu haturshreyfinga sem
grafa undan allsherjarreglu samfélagsins og almennu sišferši meš žvķ aš …
• smįna hvašeina sem er öšrum heilagt.
• umbera ekki trśartjįningu į opinberum vettvangi.
• skerša mįlfrelsi trśašra.
• andmęla almennum mannréttindum į borš viš aš foreldrar veiti börnum
sķnum trśarlegt uppeldi og börn fįi aš tjį sig um trśarefni ķ skólum.
• leggja ķ einelti m.a. meš uppnefnum žį sem hafa önnur višhorf.
• fordęma minnihlutahópa į borš viš gyšinga.
• įstunda gušleysistrśboš ķ neikvęšri merkingu žess oršs.
Ekki ašeins vantrśarfélagar į borš viš Valgarš Gušjónsson lżstu žvķ yfir aš
Bjarni Randver sakaši trśleysingja „ķtrekaš um gyšingahatur ķ kennslu“.21
Fjöldinn allur af einstaklingum, sem höfšu engar forsendur til aš meta
fręšilegt samhengi glęrunnar, tók undir įfellisdóminn meš Agli, žótt
vissulega reyndu lķka żmsir aš andmęla óįbyrgum ummęlum netverja,
m.a. nemendur Bjarna Randvers śr nįmskeišinu. Erling Ingvason hélt žvķ
fram aš glęran „jašr[aši] viš hatursįróšur“,22 og Sif Traustadóttir spurši
hvort žetta vęri „bošlegt sem kennsluefni ķ Hįskóla Ķslands?“ Arnžór Jón
Žorvaršsson sagši glęruna „nįttśrlega śt ķ hött. Ekki einn punktur į henni
[standist] skošun“. Og Kjartan Valgaršsson sagši aš žaš sem hér sé sżnt uppfylli
„einfaldlega ekki akademķskar kröfur“.
Jafnvel akademķskir starfsmenn viš ķslenskar hįskólastofnanir hikušu
ekki viš aš senda frį sér opinberar yfirlżsingar įn žess aš hafa kynnt sér
mįliš. Žurķšur Jóhannsdóttir, lektor į menntunarvķsindasviši viš HĶ, segir
aš ef mašur hafi „lęrt textarżni og [skilji] lęsi ķ vķšu samhengi eins og sagt
er ķ nżjum nįmskrįm žį [sé] erfitt aš verja svona lagaš sem kennsluefni į
neinu skólastigi“. Žurķšur fęrir ekki frekari rök fyrir žessari skošun sinni,
en yfirlżsing hennar er ekki sķst alvarleg vegna žess aš hśn męlir ķ krafti
„sérfręšižekkingar“, en įn žess aš hafa sinnt rannsóknarskyldu sinni ķ
mįlinu og hafa orš hennar veriš tekin upp af vantrśarfélögum og stušningsmönnum
žeirra – t.d. segir ummęlandi sem kallar sig ašeins Įsgeir: „Og
svo ég bęti einu viš: Hvaša dylgjur eru žetta um menntun Vantrśarfólks og
aš umfjöllun um glęrurnar sżni aš žaš hafi ekkert vit į hįskólanįmi? Vita
žau ekki aš dósent (eša var žaš lektor?) viš menntavķsindasviš hefur sagt aš
glęrurnar séu drasl? Vita žau kannski betur en hśn um ešli hįskólanįms?“23
Žessu er aušsvaraš. Ólķkt žeim 109 akademķsku starfsmönnum sem skrifušu
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 11
undir stušningsyfirlżsingu Bjarna Randvers hafši Žurķšur engin gögn undir
höndum og žvķ takmarkašar forsendur til žess aš tjį sig um mįliš.
Fęstum žeim sem veittust opinberlega aš Bjarna Randveri virtist koma
til hugar aš glęrur nįmskeišsins snśist ekki ašeins um aš rekja stašreyndir,
heldur fjalli žęr einnig um įtakažętti, hugmyndir og sjónarmiš žeirra żmsu
ašila sem višfangsefniš varša. Glęra 33 er einfaldlega samantekt į algengum
skošunum um haršlķnutrśleysi sem ešlilegt er aš ręša ķ nįmskeiši sem
snżst um nżtrśarhreyfingar.24
Nįmskeiš ķ trśarlķfsfélagsfręši eru ešli mįlsins samkvęmt įtakamišuš og
glęrunum er ętlaš aš draga fram atriši sem tengjast žeim skilgreiningum
og flokkunarkerfum sem liggja til grundvallar ķ kennslunni. Ķ hęfnivišmišum
nįmskeišsins kemur fram aš nemendur eigi aš sżna ólķkum trśarskošunum
umburšarlyndi og skilning, en žó ekki į kostnaš gagnrżni, og
aš nemendur eigi aš žekkja og skilja „helstu įgreiningsefni ķ tengslum viš
nżtrśarhreyfingar jafnt erlendis sem į Ķslandi, einkum į opinberum vettvangi
ķ gegnum fjölmišla“.25 Ķ slķku nįmskeiši hlżtur žekkingin öšrum
žręši aš liggja ķ žvķ aš geta rętt sannleiksgildi įkvešinna įgreiningsefna
eins og žau birtast ķ fjölmišlum, og ekki sķšur aš „geta vegiš og metiš hvort
žaš geti stafaš hętta af einstökum umdeildum nżtrśarhreyfingum“ eins og
žaš er oršaš ķ hęfnivišmišunum.
Allar žęr fullyršingar sem Bjarni birtir į glęrunni alręmdu eru vel
žekktar ķ trśarumręšunni og margar umdeildar. Stundum er reynt aš fęra
fyrir žeim mįlefnaleg rök, stundum eru į feršinni órökstuddar įsakanir
sem einungis er ętlaš aš sęra og žagga nišur ķ andstęšingnum. Nemendur
įttu aš taka fullyršingarnar til greiningar, en Bjarni Randver lżsir
sjįlfur fręšilegu samhengi glęrunnar sem svo į spjallžręšinum aftan viš
athugasemd Egils Helgasonar aš žar séu:
dregin fram meginatriši ķ gagnrżni höršustu andstęšinga svonefnds herskįs gušleysis,
gagnrżni žeirra į žęr vantrśarhreyfingar sem vilja snķša trś, trśarstofnunum
og trśarbrögšum sem žrengstan stakk į opinberum vettvangi og jafnvel ganga milli
bols og höfušs į öllu slķku. Höršustu gagnrżnendur róttękra gušleysishreyfinga
koma śr żmsum įttum. […] Žeir geta veriš fundamentalistar śr hvaša trśarbrögšum
sem er eša frjįlslyndir einstaklingar sem óhįš trśarafstöšu vilja stušla
aš samręšu milli ólķkra trśarbragša og lķfsvišhorfa. Žau sögulegu dęmi śr żmsum
įttum, sem tilgreind eru meš punktunum, eru sett fram til aš vekja nemendur til
umhugsunar og fį žį til aš bregšast viš meš gagnrżnum hętti. Af oršum žķnum,
Egill, og żmissa annarra mį ętla aš ég megi ekki ķ kennslu minni draga fram gagnrżni
einstaklinga og hópa į róttękar gušleysishreyfingar ķ hįskólakennslu og aš
sama skapi viršist žiš ętla aš gagnrżnin birti persónulega afstöšu mķna til gušleysis
sem ég haldi fram ķ kennslustund. Hvergi hefur komiš fram aš nemendur mķnir hafi
skiliš umrędda glęru sem einhverja bošun af minni hįlfu žegar ég tók žetta fyrir
heldur žvert į móti. Žeir įttu aš gagnrżna žessi atriši. Žess mį auk žess geta aš žetta
var ekki eina dęmiš um umfjöllun um įkvešna hreyfingu žar sem ég dró saman
helstu sjónarmiš gagnrżnenda.26
Gušni E l ķ s son
12 TMM 2012 · 4
Erfitt reyndist aš fį gagnrżnendur Bjarna Randvers til žess aš skilja aš slķk
glęra ķ hug- eša félagsvķsindum eigi fullan rétt į sér, jafnvel žótt hśn birti
umdeild sjónarmiš sem nemendur įttu aš bregšast viš og greina. Glęru
getur t.d. veriš ętlaš aš draga upp į skżran hįtt hugmyndir tiltekins hóps
um andstęšinginn, hśn er žį lykill aš įgreiningsforsendum, sem dregur
ekki sķšur upp mynd af žeim sem fellir dóminn en višfangsefni ummęlanna.
Yfirlżsingar žęr sem Bjarni Randver birti į glęru 33 geta undir įkvešnum
sögulegum kringumstęšum veriš réttmęt lżsing į félagslegum afleišingum
haršlķnutrśleysis. En žęr geta einnig, undir annars konar sögulegum
kringumstęšum, t.d. ķ samfélögum žar sem bókstafstrś er fyrirferšarmikil,
veriš męlskufręšileg ašferš valdastéttar til žess aš žagga nišur ķ lżšręšislegum
tilburšum trśleysingja. Žetta žarf aš sjįlfsögšu allt aš ręša ķ nįmskeiši
um nżtrśarhreyfingar og samhengiš kallar įvallt į ótal varnagla sem
lśta bęši aš greiningu į haršlķnutrśleysi og gagnrżnni umręšu um žaš.
Yfirlżsingarnar sem birtast į glęrunni eru einfeldningslegar sé žeim ętlaš
aš standa sem sjįlfstęš ,fręšileg‘ śttekt į afleišingum haršlķnutrśleysis. Žį
mętti skilgreina žęr sem bošun eša trśvörn ķ anda žess sem andstęšingar
Bjarna Randvers ętla honum. En sem śtgangspunktum aš umręšu sem er
mörkuš żmiss konar sögulegum og hugmyndafręšilegum skilyršum gegna
liširnir allt öšru hlutverki. Žeir verša aš leiš inn ķ flókiš fręšilegt samhengi,
trśarbragšafręšigreiningu af žeim toga sem Bjarni Randver stundar.
Hver sį sem hefur fylgst meš vörn Bjarna ķ žessu mįli ętti aš geta
tekiš undir žį fullyršingu aš hann sé fremur fulltrśi varnaglans en yfirlżsingarinnar,
mįlsvari mįlalengingarinnar fremur en hnitmišašs skotgrafastķls.
Svar hans til Sišanefndar HĶ viš kęru Vantrśar var 197 blašsķšur
og ķ žau örfįu skipti sem hann hefur tjįš sig opinberlega um kęrumįliš į
hendur sér rśmast svörin ekki ķ athugasemdadįlkum fréttamišlanna, svo aš
hann neyšist til aš birta žau ķ mörgum bśtum, enda eru žar į feršinni stuttar
ritgeršir, stundum ķ kringum 2000 orš. Žetta veit meira aš segja Matthķas
Įsgeirsson sem skrifaši eitt sinn eftir aš Bjarni hafši sent frį sér risavaxna
greinargerš sem svar viš įgreiningsatriši į vefsvęši DV: „Ef Bjarni Randver
hefši góšan mįlstaš aš verja hefši hann svaraš ķ stuttu og kjarnyrtu mįli žar
sem aušvelt vęri aš greina ašalatriši frį aukaatrišum. Žaš gerir hann ekki
vegna žess aš hann er aš reyna aš villa um fyrir fólki.“27 En sannleikurinn
getur veriš flókinn og frekur til rśmsins, sérstaklega ef męlandinn gengur
ekki aš honum sem sjįlfgefnum og vķsum.
Žaš er ķ žessu flókna samhengi ašalatriša og aukaatriša sem Bjarni
Randver mišlar žekkingu sinni, jafnvel žegar ķ henni felst gagnrżnin
greining į mögulegum afleišingum haršlķnutrśleysis.28 Slķka gagnrżni
ętti žį aš sjįlfsögšu ekki einskorša viš trśleysishreyfingar heldur ętti
aš vara viš hvers kyns nišurrķfandi samskiptamynstri į vettvangi trśarlķfsumręšunnar.
Rökkvi Vésteinsson hefur skrifaš margar opinberar fęrslur gegn kennslu
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 13
Bjarna Randvers į Fésbók og annars stašar. Ķ einni af fjölmörgum kappręšum
į netinu sendi hann frį sér eftirfarandi yfirlżsingu (ķ tveimur
fęrslum):
Um leiš og Bjarni Randver getur bent į rannsóknirnar sem sżna fram į aš mįlflutningur
Dawkins og hans lķkra żti undir hópa sem stušla aš nišurrifi samfélagsins og
Gyšingahatri (eins og stóš ķ glęrunum hans), žį skal ég gśddera Bjarna karlinn sem
akademķskt faglegan. […] Og svo mį hann gjarnan sżna fram į hvernig žaš sama
eigi EKKI viš um mįlflutning kristinna manna, til dęmis Žjóškirkjunnar.29
Misskilningur Rökkva mótar aškomu margra aš mįlinu. Gagnrżnendur
Bjarna Randvers viršast ętla aš hann žurfi aš leggja fram rannsóknir
sem sżni fram į sannleiksgildi žeirra fullyršinga sem settar eru fram til
greiningar į glęrum nįmskeišsins. Žaš gefur auga leiš aš nįmskeišsglęrum
vęru settar žröngur skoršur ef allar fullyršingarnar yršu aš vera ,sannar‘
ķ žeim skilningi aš žęr vęru byggšar į empķrķskum rannsóknum. Ķ nįmskeiši
sem er öšrum žręši helgaš djśpstęšum og hugmyndafręšilegum
įtökum er nóg aš įgreiningurinn sé til stašar til žess aš žaš žurfi aš lżsa
honum. Tilgangurinn er vitaskuld öšrum žręši aš grafast fyrir um ešli
įgreiningsins sem getur veriš af żmsum toga, allt eftir sögulegu og félagslegu
samhengi hreyfingarinnar sem fjallaš er um.
Önnur fullyršing Rökkva snżr aš žeirri óbeinu įsökun aš Bjarni Randver
dragi ašeins fram ašra hliš mįlsins, aš į glęrum hans bregši ekki fyrir
gagnrżni į „mįlflutning kristinna manna, til dęmis Žjóškirkjunnar“. Žetta
er algeng skošun mešal forkólfa Vantrśar, t.d. setur Matthķas Įsgeirsson
hana fram į vef félagsins haustiš 2012, stuttu eftir frįvķsun Sišanefndar HĶ:
[…] heldur žś aš Bjarni Randver hafi fjallaš meš sama hętti um Žjóškirkjuna sem
hann tilheyrir og hefur starfaš fyrir? Žaš er varla langsótt aš segja aš mįlflutningur
hennar og Lśthers geti (og hafi) veriš vatn į myllu haturshreyfinga sem ofsękja
minnihlutahópa eins og gyšinga – er žaš nokkuš? Hefur hann fjallaš um einhvern
annan hóp meš sama hętti? Ekki er aš sjį af [svo] svo sé af glęrum hans.30
Matthķas segir aš öllum lķkindum ósatt um žekkingu sķna į glęrum Bjarna
Randvers en hvergi er aš finna nokkra vķsbendingu um aš hann hafi séš
meira en 10% glęranna ķ nįmskeišinu Nżtrśarhreyfingar og hann hefur įn
efa ekkert séš af glęrunum ķ nįmskeišinu Kirkjudeildarfręši sem einnig
var haldiš 2009.31 Hann hefur žvķ engar ,jįkvęšar‘ og ,hlutlausar‘ glęrur
aš bera saman viš ,vondu‘ glęrurnar um Vantrś (sem eru lķklega žęr einu
sem hann hefur undir höndum). Aš sama skapi minnist Matthķas ekki einu
orši į yfirlżsingar nemenda Bjarna um nįmskeišiš, en žau gögn er hann žó
meš. Davķš Žór Jónsson sagši t.a.m. ķ greinargerš sinni aš Bjarni hefši gętt
„algers hlutleysis gagnvart bošskap og kenningum“ žeirra hreyfinga sem
hann ręddi og aš gagnrżnastur hafi hann veriš į žjóškirkjuna „en aš hans
mati hafši hśn ķ gegn um [svo] tķšina veriš išnari viš aš vara viš żmsum
Gušni E l ķ s son
14 TMM 2012 · 4
žessara hópa en nokkur įstęša var til. Fyrir žessu fęrši hann rök.“32 Annar
nemandi Bjarna, trśleysinginn Jakob Ęvarsson, lżsir uppbyggingu nįmskeišsins
svo:
Mķn reynsla af žessum įfanga (eins og mörgum öšrum sem ég hef tekiš hjį Bjarna
Randveri) er sś aš hvaš sem hann er aš kenna žį dregur hann fram mestu įdeiluatriši
efnisins samhliša almennri fręšslu. Sbr. ef viš lęrum um Votta Jehóva, žį er
żtarleg almenn fręšsla um samtökin fyrst og svo eru mestu įdeiluefnin, eins og
žekkt gagnrżni eša umdeildar kenningar settar fram og kynntar eins og heimsendaspį
žeirra fyrir įriš 1975.33
Glęrur Bjarna gefa sterklega til kynna aš lżsingar Jakobs og Davķšs Žórs séu
réttar.
Ef Matthķas hefši t.d. undir höndum glęrur Bjarna Randvers śr nįmskeišinu
Kirkjudeildarfręši sęi hann aš ķ glęrupakkanum „Lśtherskir“
(sem lagšur var fram ķ nįmskeišinu) snśast glęrur 14 til 21 um tengsl
lśthersku kirkjunnar viš Žżskaland nasismans og įbyrgš hennar į vexti og
uppgangi hans, žótt vissulega bendi Bjarni einnig į fulltrśa innan kirkjunnar
sem tóku virkan žįtt ķ andstöšunni gegn žessari öfgahreyfingu (glęrur 19
og 20). Önnur glęra śr glęrusettinu „Rómversk-kažólska kirkjan“ gengur
jafnvel lengra ķ ,andśš‘ sinni į kristnum kirkjudeildum – sé tekiš miš af leshętti
vantrśarfélaga – en žar birtir Bjarni Randver frétt śr Morgunblašinu
žar sem ręša Benedikts XVI. pįfa viš Regensburg-hįskóla ķ Žżskalandi ķ
september 2006 er gerš aš umfjöllunarefni. Pįfi tengdi saman ķslamstrś og
ofbeldi, en ręša hans var fordęmd af żmsum talsmönnum mśslima og haft
eftir Magnśsi Žorkeli Bernharšssyni, sérfręšingi ķ mįlefnum Miš-Austurlanda,
aš hśn: „Gęti oršiš vatn į myllu öfgamanna“ (glęra 81).34
Žótt kenning Matthķasar um ,jįkvęšar‘ og ,neikvęšar‘ glęrur sé sett fram
sem stašreynd mętti fęra fyrir žvķ rök aš nęrtękara vęri aš skilgreina
hugmyndir hans um Bjarna Randver į forsendum trśvarnar og vegna žess
aš hugmyndir hans eru nįnast af trśarlegum toga er śtilokaš aš fį hann
og ašra sem hafa sig ķ frammi ķ žessu mįli til aš breyta afstöšu sinni ķ ljósi
fyrirliggjandi gagna.
Gagnrżni Bjarna Randvers er žvķ į engan hįtt bundin viš trśleysishreyfingar.
Hann leggur mikiš upp śr umburšarlyndi og skilningi,35 en žó
ekki į kostnaš žess aš draga fram żmislegt įmęlisvert og annaš sem kallar
į skżringar og frekari greiningu. Nemendur verša samkvęmt hęfnismatinu
aš „geta lagt gagnrżniš fręšilegt mat į félagslega og menningarlega stöšu
nżtrśarhreyfinga į Ķslandi“ og „geta vegiš og metiš hvort“ hętta stafi „af
einstökum umdeildum nżtrśarhreyfingum“. Sś gagnrżna nįlgun sem vantrśarfélagar
kvarta mest undan er žannig lišur ķ fręšilegum forsendum
nįmskeišsins og almennum višmišum fręšigreinarinnar.
Aš sama skapi skiptir umburšarlyndi og skilningur mįli ķ allri greiningu.
Glęra 22 ķ 4. hluta „Frjįlslyndu fjölskyldunnar“ snżr einmitt aš sęrandi
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 15
ummęlum Karls Sigurbjörnssonar biskups sem talaši į nišrandi hįtt um
trśleysi. Óbilgjörn afstaša valdhafa getur aš mati Bjarna Randvers varpaš
ljósi į mįlflutning žeirra vantrśarfélaga sem žykir aš sér vegiš og bregšast
žvķ viš į sama hįtt. Til žess aš draga žetta fram birti Bjarni glęru meš
grein eftir Véstein Valgaršsson žar sem hann segir biskup hafa „sent okkur
trśleysingjum ófįar sneišarnar į undanförnum įrum. Til dęmis hefur
hann lķkt okkur viš sišleysingja og sagt lķfsvišhorf okkar „mannskemmandi
og sįlardeyšandi“ og aš žau „ógni mannlegu samfélagi“. […] Žaš er holur
hljómur ķ tali um viršingu og umburšarlyndi, žegar biskup lętur svona
dembur ganga yfir žį sem ašhyllast önnur lķfsvišhorf.“36 Viš erum minnt
į hversu öflugt žöggunartęki įsakanirnar į glęru 33 geta veriš og hér er
aš finna enn eina vķsbendinguna um hvers vegna ekki er hęgt aš lesa hana
įn žess aš taka tillit til annarra glęra og hins fręšilega samhengis nįmskeišsins.
Višhorfin sem birtast į glęru 33 mį vķša finna ķ trśarbragšaumręšunni,
jafnt hér į landi sem erlendis. Egill Helgason gagnrżndi Bjarna Randver
haršlega fyrir aš gera žeim skil ķ kennslustund, en ķ umręšunni um
Dawkins og fylgismenn hans sżndist honum „steininn tak[a] śr“. Žaš kemur
žvķ lķklega lesendum nokkuš į óvart aš Egill skuli sjįlfur vera fulltrśi
margra žeirra sjónarmiša sem hann deilir ranglega į Bjarna Randver fyrir aš
boša ķ kennslustund meš glęrunni umtölušu. Aškoma Egils Helgasonar aš
žessu mįli er sorglegur vitnisburšur um žį tękifęrismennsku sem stundum
einkennir žjóšmįlaumręšuna į Ķslandi.
Egill Helgason og vantrśartalibanarnir
Į įrunum 2006 til 2007 skrifaši Egill Helgason röš pistla žar sem hann
gagnrżndi félagasamtökin Vantrś fyrir herskįtt trśleysi en vantrśarfélagar
höfšu žį um nokkurt skeiš veriš umsvifamiklir ķ allri trśmįlaumręšu ķ fjölmišlum
og į netinu og beint spjótum sķnum mjög aš žjóškirkjunni og m.a.
vinaleiš hennar innan grunnskóla. Vantrśarfélagar svara Agli ķ hvert sinn
fullum hįlsi, bęši ķ umsagnarkerfinu undir pistlum hans og į vefjum sem
tengjast žeim meš einum eša öšrum hętti.37 Tónninn breytist fyrst eftir aš
Egill bżšur Matthķasi Įsgeirssyni – virkasta félaga ķ samtökunum – ķ Silfur
Egils ķ desember 2007, en lķta mį į žann fund sem eins konar sįttargjörš
milli Egils og vantrśarfélaga vegna žess aš tóninn ķ samskiptunum breytist
verulega eftir žetta og vantrśarfélagar hętta aš lįta skammirnar dynja į
Agli. Egill, sem variš hafši žjóškirkjuna fram aš žvķ, birtir nokkrum dögum
sķšar grein sem hugnast vantrśarfélögum mjög en hśn nefnist „Žjóškirkjan
er bśin aš vera“.38
Įtökin viš helstu lišsmenn Vantrśar mį lķklega rekja til pistils sem Egill
skrifaši 19. janśar 2006 žar sem hann fjallaši į gagnrżninn hįtt um herskįtt
trśleysi. Egill kvartar yfir žvķ aš umręšan um trśarbrögš stżrist af pólitķskri
Gušni E l ķ s son
16 TMM 2012 · 4
rétthugsun, t.d. sé žrżstingurinn į kristna söfnuši um aš leyfa kirkjuvķgslur
samkynhneigšra ósanngjarn. Rangt sé aš įsaka trśaš fólk um fįfręši og
fordóma, žaš vilji fara hęgt ķ sakirnar og įlķti einfaldlega samtķmann vera
óžarflega įgengan og frekan. Kirkjunni verši aš sżna umburšarlyndi žótt
hśn sé treg ķ taumi og foršast beri aš feta žį slóš sem farin hafi veriš ķ
Bretlandi žar sem fólk sé handtekiš og sęti lögreglurannsóknum ef žaš sé
grunaš um „hómófóbķu“. Pistlinum lżkur svo:
Talandi um herskįtt trśleysi. Žaš žykir allt ķ lagi aš lemja kröftuglega į trśušu
fólki. Ķ Bretlandi er nżbśiš aš sżna sjónvarpsžętti eftir Richard Dawkins, eitt helsta
įtrśnašargoš trśleysingja, žar sem hann lķkir trśnni viš veirusżkingu og flokkar
barnatrś meš misnotkun į börnum. Žęttirnir heita Rót alls ills – hvorki meira né
minna. Sjįlfur bošar Dawkins hugmyndir sem byggja į „eigingjarna erfšaefninu“
– žaš er ķ sjįlfu sér įhugaverš kenning en heldur nöturleg. Menn eins og hann
veriš [svo] aš boša endalok trśarbragšanna ķ mörg hundruš įr – viš minnumst
til dęmis Voltaires og fręgra orša hans: Écrasez l‘infāme! – en ekki enn oršiš aš
ósk sinni. Meira um žaš sķšar, en nefna mį aš bęši kommśnismi og nasismi eru
afsprengi skynsemishyggju, geršu meira aš segja tilkall til aš vera einhvers konar
vķsindi.39
Óli Gneisti Sóleyjarson svarar Agli ķ athugasemdakerfi pistilsins og segir žaš
„ómerkilegt og ósmekklegt bragš“ aš „lķkja andstęšingum sķnum viš nasista
og kommśnista“, žótt tilgangur Egils sé lķklega aš minna į aš skynsemishyggja
sé langt ķ frį trygging fyrir réttum eša gįfulegum skošunum. Óli
Gneisti tekur gagnrżnina svo upp ķ tveimur stuttum pistlum um efniš į
heimasķšu sinni sama dag og tveimur dögum sķšar. Žar ķtrekar hann aš Egill
lķki vantrśarfélögum viš kommśnista og nasista og segir žetta svo sem vera
„eins og flest sem kemur frį Agli, einfeldningslegt hjal“.40 Vantrśarfélagar
létu ekki žar viš sitja. Vésteinn Valgaršsson skrifaši langa grein į vef félagsins
um efniš žar sem hann rekur hinar żmsu rökvillur sem finna megi ķ pistli
Egils41 og ķ athugasemdakerfinu segir Birgir Baldursson hann augljóslega
fordómafullan „ķ garš trślausra, sér ķ lagi žeirra sem lįta ķ sér heyra“. Jón
Magnśs [Gušjónsson] segir Egil vera „meš skķtinn langt upp į bak ķ žessari
grein sinni“ og Óli Gneisti segir aš įlit sitt į Agli hafi ekki „lękkaš viš aš
lesa žessa grein hans, botninum var žegar nįš“.
Ķ marsmįnuši 2007 birtir Egill sķšan röš greina gegn herskįu gušleysi.42
Hann segir žaš oršiš erfitt aš sjį hverjir séu „verri eša ofstękisfyllri –
ofstękisfullir trśmenn eša ofstękisfullir trśleysingjar“.43 Hann kennir andstöšuna
viš menningarleysi og segir engan verša „verri af žvķ aš lęra smį
kristindóm – įn žess skiljum viš ekki vestręna menningu“, hįlfvolg „kristni
žjóškirkjunnar“ heilažvoi engan. Af žvķ sögšu heldur Egill uppteknum hętti
og dregur fram lķkindi meš borgaralegri fermingu Sišmenntar og efnishyggjunni
sem tķškašist austan jįrntjaldsins. Hann segir: „Sum fermast
reyndar „borgaralega“ hjį félagsskap sem heitir Sišmennt. Raunar hef ég
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 17
aldrei skiliš af hverju žeir sem eru ekki trśašir vilja hafa fermingar. Žetta
mun lķka hafa tķškast ķ kommśnistarķkjum. Ķ gamla Austur-Žżskalandi voru
haldnar fermingar ķ anda dķalektķskrar efnishyggju – Jugendweihe.“44
Rśmri viku sķšar įréttar Egill skošun sķna um hófsöm sjónarmiš ķ pistli
sem fjallar um fordóma og „lķfiš į mišjunni“. Honum leišist ekki sķst ofstęki
żmissa ķslenskra trśleysingja og hann lķkir gagnrżni žeirra viš ofsóknir į
hendur trśarhreyfingum ķ Sovétrķkjunum sįlugu. Žaš er sérstaklega forvitnilegt
aš žessar hugleišingar um ofbeldisfullt gušleysi er ekki lengur aš
finna ķ pistli Egils, žeim hefur veriš eytt:
Sķšustu dagana hef ég til dęmis fengiš yfir mig gusur frį hópi mannna [svo] sem mér
liggur viš aš kalla vantrśartalibana. Ég er sammįla Mikael Torfasyni sem skrifar og
segist hafa haldiš aš trśleysi fęli ķ sér umburšarlyndi – en svo hafi hann komist aš
öšru. En žį mį ekki gleyma žvķ aš ķ rśssnesku byltingunni leiddi trśleysiš til žess
aš gušshśs voru jöfnuš viš jöršu og prestar voru fangelsašir og drepnir.
Illt er aš ęra óstöšugan. Žaš vitum viš sem erum į mišjunni og viljum helst aš öll
dżrin ķ skóginum séu vinir. Mašur er ekki fyrr bśinn aš setja fram hugsun sem er andstęš
hinu ofsafengna trśleysi en trśleysingjarnir hópast į vefinn. Athugasemdakerfiš
fyllist į örfįum mķnśtum. Get a life – hugsar mašur. Hafiš žiš ekkert betra aš gera?
Sum kommentin eru svo dónaleg aš mašur neyšist til aš fjarlęgja žau.45
Ofstękisfullt trśleysi getur leitt til ofsókna og morša segir Egill, dregur fram
talibanastimpilinn og vekur upp spurningar um hvort einhver skyldleiki sé
meš félagslegri hreyfingu į borš viš Vantrś og herskįum bókstafstrśarhreyfingum.
Egill var gagnrżndur fyrir pistla sķna ķ athugasemdadįlkinum sem fylgir
žeim en fįtt eitt hefur varšveist af žeim haršskeyttustu žar sem Egill eyddi
öllum sem honum voru į móti skapi.46 Žó tóku żmsir vantrśarfélagar til
mįls į eigin sķšum. Óli Gneisti Sóleyjarson lét t.a.m. žau orš falla aš honum
žętti žaš óskiljanlegt hvernig „Egill Helgason nįši aš teljast merkilegur
žįttastjórnandi“. Hann hafi vissulega nįš aš fylla „upp ķ įkvešiš tómarśm
meš žętti sķnum en merkilegri [sé] hann ekki. Ég man reyndar ekki eftir
aš hafa horft į einn einasta žįtt af Silfri Egils ķ heild sinni og ég hef aldrei
saknaš žess.“47 Auk žessa voru skrif Egils gerš aš umręšuefni į vef Vantrśar.
Ķ greininni „Ofstękisfullur kverślant?“ frį 6. mars 2007 ręšir Hjalti
Rśnar Ómarsson sérstaklega nżleg greinaskrif hans og gagnrżnir Egil fyrir
aš tjį sig um mįl sem hann hafi lķtiš vit į.48
Lķklega nįšu įtökin milli Egils Helgasonar og vantrśarfélaga fyrstu
vikuna ķ mars tįknręnu hįmarki žegar Egill hringdi heim til Óla Gneista og
bannaši honum aš senda inn athugasemdir viš skrif sķn. Į žennan hįtt lżsir
Óli Gneisti samskiptum sķnum viš žįttastjórnandann:
Egill Helgason er ekki hrifinn af žvķ aš fólk leišrétti rangfęrslur hans. Ķ dag er hann
bśinn aš eyša bęši svari frį mér og Matta viš nżjasta pistill sinn. Ég įkvaš aš prufa
Gušni E l ķ s son
18 TMM 2012 · 4
aš senda athugasemdina aftur en aftur var henni eytt. Ķ žrišja skiptiš var ekki nóg aš
athugasemdinni vęri eytt heldur fékk ég sķmtal frį Agli Helgasyni. Egill var frekar
ęstur en ég skal reyna aš koma meš nokkra punkta śr samtalinu.
Ef ég kommenta aftur žį lętur hann loka fyrir IP-töluna mķna. Enginn frį Vantrś
mį kommenta į greinar hjį honum. Jón Torfason er gįfašri/merkilegri en ég af žvķ aš
hann er śr sveit, er gamall og heitir ekki asnalegu nafni! Egill jįtaši aš vera alveg sama
Vinaleiš [svo] en er bara aš tala um hana til žess aš ęsa andstęšinga hennar upp. Viš
į Vantrś erum vitlausir aš lįta hann ęsa okkur upp.
Hann skellti į um žaš bil žegar ég fékk hlįturskast śr [svo] af sveitamanna komment
inu. Kannski aš ég sendi Eygló aš tala viš hann nęst. Hśn er śr sveit og žess vegna
er hśn įkaflega gįfuš. Žar aš auki heitir hśn svona klassķsku nafni. Žaš er ekki alveg
jafn flott og Jón en žaš ętti aš duga.49
Žótt vissulega sé minnst į Egil Helgason į vefsvęšum vantrśarfélaga voriš
og sumariš 2007 fjara deilurnar hratt śt en blossa svo aftur upp um haustiš
žegar Egill skrifar enn einn pistilinn til höfušs ,ofstękisfullu trśleysi‘ og
ręšir nś andstęšur skynsemishyggju og trśaržarfar. Egill segir vandann
„viš Richard Dawkins [vera] aš hann er sķst minni ofstękismašur en margt
af žvķ fólki sem hann er aš fjalla um“ į mešan nżaldarkśltśrinn er frekar
vinalegur. Egill segir fólk geta fundiš sér „ótalmargt verra […] til aš gera“ og
minnir į aš ekki geti „allir veriš skynsamir“:
Ķ žessu felst lķka įkvešin žversögn. Dawkins og hans fólk (sem mér liggur viš aš
kalla sértrśarsöfnuš) er mjög uppsigaš viš žaš sem mį kalla trśaržörf. En sóknin
ķ nżaldargutliš ber vott um mikla žörf fyrir aš trśa – viš getum jafnvel kallaš žaš
trśgirni.50
Vķsaš var til pistils Egils ķ sérstakri athugasemd į vef Vantrśar og spunnust
um hann nokkrar umręšur.51 Matthķas Įsgeirsson andmęlir t.a.m. žeirri
hugmynd aš „Vantrś [sé] „fólkiš hans Dawkins“. Žetta er kjįnaleg mżta sem
Egill og [svo] endurtekur hér. Dawkins er ekki leištogi trśleysingja frekar en
Randi, Shermer, Sagan, Dennet [svo] eša Bertrand Russel [svo].“52 Vantrśarfélaginn
Svanur Sigurbjörnsson lęknir gagnrżndi Egil ķ athugasemdakerfinu
meš oršunum: „Pistill Egils er ótrślega slappur. Hann sakar Dawkins
ofstęki [svo] og lķkir Vantrś viš sértrśarsöfnuš įn rökstušnings. Žetta er
ótrślega įbyrgšarlaust og grunnhyggiš.“ Hann skrifaši svo sérstakan pistil į
vefsvęši sķnu žar sem hann gagnrżndi skrifin frekar.53 Teitur Atlason, sem
gekk undir nafninu Khomeni ķ Vantrś, telur skrif Egils vera višbrögš viš
mįlefnalegri gagnrżni, en „Prķmadonnan Egill trompašist nįttśruleg [svo]
og fór meir aš segja hamförum ķ SĶMTÖLUM viš vantrśarmešlimi!“ Teitur
segir Egil enn og aftur hafa „undirstrkaš [svo] sjįlfan sig sem mesta vindbelg
ķslenkskra [svo] bloggara. ķ [svo] honum hvķn af meiri žrótt [svo] en vķšast
hvar ķ netheimum“.54
Barįtta vantrśarfélaga viš „Krulla kverślant“, en žaš var uppnefni sem
Matthķas Įsgeirsson notaši um Egil,55 fólst ekki ašeins ķ žvķ aš andmęla
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 19
hugmyndum sjónvarpsmannsins um róttękt gušleysi og mannréttindabrot,
heldur einnig aš herma verstu öfgahugmyndirnar upp į Egil sjįlfan. Į žann
hįtt varpar Matthķas fram žeirri spurningu ķ einni fęrslu hvort „Krulli
kverślant“ sé nasisti, sś yrši a.m.k. nišurstašan ef hann beindi greiningarforsendum
sķnum aš sjįlfum sér.56
Žaš eru einmitt sjónarmiš eins og žau sem Egill er fulltrśi fyrir ķ dęmunum
hér aš ofan – og deilt er um af fullri hörku – sem Bjarni Randver
vildi draga fram ķ umręšu nemenda um glęruna alręmdu. Er hęgt aš
ręša um „Dawkins og hans fólk“ og segja žetta vera sértrśarsöfnuš? Hvers
konar trśarlķfsfélagsfręšiskilgreiningar myndu sjįlfkrafa śtiloka allan
slķkan samanburš og hvers konar skilgreiningar halda honum opnum?
Grefur ofstękisfullt trśleysi undan allsherjarreglu samfélagsins, eša eru
dęmin sem Egill tekur frį austantjaldsrķkjunum ašeins vitnisburšur um
aš ķ alręšisrķkjum sem leggja įherslu į dķalektķska efnishyggju žrķfast hvers
konar öfgamyndir trśleysishugmyndafręšinnar? Aš sama skapi gefa pistlar
Egils tękifęri til žess aš varpa fram žeim spurningum hvort ofstękisfullt
trśleysi geti undir įkvešnum sögulegum kringumstęšum leitt til ofbeldis?
Hverjir sęju sér jafnframt hag ķ aš halda slķku fram og hefur įsökunin um
öfgamyndir trśleysis veriš notuš til žess aš žagga nišur ķ hófsamari kröfum
trśleysingja, t.d. ķ ķslenskri umręšu?
Overton-glugginn og sannleikurinn um alheiminn
Fjórum įrum eftir įtökin viš Vantrś viršist Egill bśinn aš gleyma
,greiningu‘ sinni į vantrśartalibönum og fólkinu umhverfis Dawkins sem
honum lį įšur „viš aš kalla sértrśarsöfnuš“. Sinnaskipti Egils mį lķklega
rekja til žess aš hann vilji lįta af skęrum sķnum viš félagsmenn og sé nś til ķ
aš fallast į żmis žau sjónarmiš Vantrśar sem honum hefšu įšur žótt óhugsandi.
Harkan ķ samskiptum vantrśarfélaga viš žįttastjórnandann hefur
nįš tilętlušum įrangri, gert afstöšu sem hann hefši skilgreint sem hreinar
öfgar fimm įrum fyrr aš įsęttanlegu sjónarmiši sem vel megi taka undir
og verja. Ašferšafręši Vantrśar mį rekja til žrżstihópa sem fį oft žau verkefni
aš sveigja almenningsįlitiš aš sjónarmišum višskiptavina sinna, eša
frį óheppilegum eša kostnašarsömum stjórnvaldsašgeršum. Ašferšin, sem
nś er gjarnan kennd viš bandarķska frjįlshyggjumanninn Joseph P. Overton
og kölluš Overton-glugginn, snżr aš žvķ aš fęra višmišunarrammana (eša
gluggana) ķ samfélagsumręšunni, gera öfgahugmyndir śr samtķmanum
įsęttanlegar og įsęttanleg sjónarmiš smįm saman óhugsandi, allt eftir
markmišum félagsins. Žetta er m.a. gert meš žvķ hafna samręšunni sem
mišlunartęki, meš žvķ aš gera mįlamišlunina brottręka. Eina įsęttanlega
sjónarmišiš er žaš sem viškomandi félag eša žrżstihópur heldur fram. En
ašferšin virkar ašeins sé henni haldiš undir yfirboršinu. Žegar Matthķas
Įsgeirsson veltir žvķ fyrir sér į umręšužręšinum sem helgašur er Bjarna
Gušni E l ķ s son
20 TMM 2012 · 4
hvort spyrja eigi „hvernig standi į žvķ aš fręšimašurinn Bjarni Randver
nefni hugtakiš Overton glugginn hvergi į nafn žegar žaš sé (augljóslega)
lykilhugtak ķ starfssemi félagsins“ varar Óli Gneisti Sóleyjarson viš öllum
slķkum tilburšum og segist alltaf vera į móti žvķ aš žeir tali „of mikiš
um Overton gluggann žvķ sś taktķk virkar betur žegar fólk veit ekki af
henni“.57
Žaš mį til sanns vegar fęra. Egill Helgason deilir nś skyndilega sżn vantrśarfélaga
og er nś fullur undrunar og vanžóknunar yfir kennsluhįttunum
ķ Hįskóla Ķslands. Hann segir į umręšužręši į fésbókarsķšu Stefįns Einars
Stefįnssonar aš Bjarni reyni „aš stimpla Vantrś sem sértrśarhóp – sem er
aušvitaš rangt“.58 Egill heldur žvķ jafnframt fram aš glęrurnar hafi veriš
„sérlega ómįlefnalegar, žaš var mjög langt til seilst til aš sverta žennan
félagsskap. Og aš ętla aš fara aš skilgreina samtök trśleysingja sem sértrśarhóp,
ja, af hverju žį ekki femķnistafélagiš eša Sjįlfstęšisflokkinn eša
hvaš sem er. En eins og ég segi, mér finnst žetta fyrst og fremst vera kjįnalegt
hjį manninum – og allt žetta upphlaup er kjįnalegt“ (kl. 10:05). Žegar Egill
var įšur spuršur aš žvķ hvort hann sé nokkuš meš žessu aš vega aš heišri
sérfręšinganna ķ tślkunarvķsindum sem skrifušu greinargeršir til varnar
glęrum Bjarna svaraši hann: „Jś, ętli žaš ekki. Ég dreg ekki ķ efa rétt hans til
aš setja žetta fram, en ég hefši ekki viljaš sitja žetta nįmskeiš“ (kl. 10:01).
Davķš Žór Jónsson, sem var eins og įšur sagši einn af nemendum
Bjarna ķ umręddu nįmskeiši, svarar Agli į umręšužręšinum og reynir
aš śtskżra fyrir honum fręšilegar forsendur nįmskeišsins – žótt fésbók
sé vissulega ekki hentugasti mišill til slķks. Davķš Žór segir: „Akademķsk
trśarlķfsfélagsfręši fjallar um hópa sem skipuleggja sig utan um afstöšu
til eilķfšarmįlanna. Žaš aš trś er višfangsefni hópsins gerir hann aš višfengsefni
[svo] fręšanna, ekki žaš hver afstašan er. Hitt er annaš mįl hvort
„nżtrśarhreyfing“ sé nógu gott orš. Enda fjallaši fyrsti fyrirlesturinn ašeins
um žessar skilgreiningar og hve vandasöm öll termķnólógķa vęri. Ég sat žetta
nįmskeiš og žaš var gott. Glęrurnar gefa ekki tęmandi mynd af žvķ sem žar
fór fram“ (kl. 10:07).
Stefįn Einar Stefįnsson svarar yfirlżsingum Egils um kjįnalegt upphlaup
og segir: „ég treysti nś sannast sagna helsta sérfręšingi okkar ķ sértrśarhópum
og öfgahópum eins og Vantrś, til aš leggja mat į žaš hvernig eigi aš
skilgreina starfsemi žeirra. Žį eru žetta afar gildishlašin orš, ž.e. aš tala um
framsetningu hans sem „fįrįnlega“ og „kjįnalega“ įn žess aš fęra fyrir žvķ
gild rök“ (kl. 10:08). Egill, sem fjórum įrum įšur hafši eytt athugasemdum
vantrśarfélaga af spjallžrįšum sķnum og gert žį aš fulltrśum ofsafengins
trśleysis, spyr nśna: „Er Vantrś öfgahópur – hvaš žį meš félagsskap sem
trśir žvķ aš mannkyniš bjargist vegna žess aš mašur dó į krossi ķ Palestķnu
fyrir tvö žśsund arum [svo] :) ?“ (kl. 10:16). Hann bętir viš ķ tveimur
fęrslum nokkrum mķnśtum sķšar:
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 21
mér finnst žetta reyndar afar leišinlegur og frekur félagsskapur, mešal annars vegna
žess aš žaš er ekki nokkurt vit ķ aš hamast žetta ķ kirkjunni, hśn er bara eins og žaš
er, en mér finnst samt śt ķ hött aš bera žeim į brżn aš žeir séu öfgahópur – skošanir
žeirra fara nokkurn veginn saman viš žaš sem vķsindin segja aš sé satt og rétt
um alheiminn […] Og allt žetta sem var į glęrunum mišaši viš aš sżna Vantrś ķ
sem verstu ljósi. Žaš er klént og heimskulegt, en ég ętla ekki aš bera brigšur į rétt
mannsins til aš fjalla svona um hlutina – en svo mį aušvitaš velta fyrir sér hvort
gušfręši eigi yfirleitt aš kenna ķ hįskóla. (kl. 10:22 og 10:24)
Sķšasta athugasemdin sżnir glögglega vanžekkingu Egils į višfangsefninu.
Nįmskeiš Bjarna Randvers var kennt į forsendum trśarlķfsfélagsfręši, ekki
gušfręši. Hér ber einnig aš hafa ķ huga aš žeir einu sem skilgreint hafa
Vantrś sem öfgahóp ķ umręšunni sem vitnaš er til hérna eru žeir Stefįn
Einar Stefįnsson og Egill Helgason. Žó aš Stefįn Einar vķsi til Vantrśar sem
öfgahóps og ręši Bjarna Randver ķ leišinni, er ekki hęgt aš gera Bjarna
įbyrgan fyrir žeim oršum frekar en Bjarni ber įbyrgš į hugmyndum Egils
Helgasonar frį 2006 og 2007. Hugmyndir Bjarna Randvers um Vantrś eru
lķka miklu flóknari en svo aš žęr megi skilgreina meš stikkoršahugsun af
žvķ tagi sem Egill og Stefįn beita hérna.59
Žaš sem er reyndar fréttnęmast viš žessi skošanaskipti Stefįns Einars og
Egils er aš į ašeins fjórum įrum hafa žessi félagasamtök umbreyst frį žvķ
aš vera svęsinn sértrśarsöfnušur sem ķtrekaš vekur upp hugrenningatengsl
hjį Agli viš kommśnisma og nasisma, yfir ķ aš birta skošanir sem „fara
nokkurn veginn saman viš žaš sem vķsindin segja aš sé satt og rétt um
alheiminn“. Žetta veršur aš teljast nokkur įrangur hjį ašgeršasinnunum
innan Vantrśar. Egill hefur hér gengist inn į umręšuforsendur hópsins og
tekiš sér stöšu meš sķnum gömlu andstęšingum ķ mįli žar sem kennari
viš Hįskóla Ķslands er kęršur fyrir glęru sem gerir gamla afstöšu Egils aš
umfjöllunarefni. Grétar Halldór Gunnarsson įttar sig į mikilvęgi žessa žvķ
į sama spjallžręši segir hann réttilega: „Nógu mikiš hefur Egill samt snśist
į sveif meš žeim. Žannig aš skęrur žeirra gegn honum hafa greinilega ekki
veriš til einskis hjį žeim, sbr. Overton-gluggann sem žeir hafa aš leišarljósi“
(kl. 10:31).
Hlutskipti Bjarna Randvers er į engan hįtt frįbrugšiš vanda žeirra vķsindamanna
sem į undanförnum įratugum hafa legiš undir opinberu įmęli
fyrir rannsóknir sem ógna rķkum hagsmunum, eša ganga ķ berhögg viš hugmyndafręši
žrżstihópsins. Slķkir rannsakendur eru oft śthrópašir, krafist
er afsagnar žeirra og almenningur er ęstur upp ķ ofsafengna andśš, gjarnan
meš hjįlp misviturra fjölmišlamanna. Hiš sanna ķ mįlinu skilar sér seint og
jafnvel aldrei śt ķ samfélagiš, žvķ aš sannleikurinn er of frekur til rśmsins
og krefst of mikils tķma af önnum köfnum lesendum sem axla ekki įbyrgš į
skošunum sķnum meš žvķ aš grafast fyrir um réttmęti žeirra.
Flestir žeirra einstaklinga sem tóku eindregna afstöšu gegn Bjarna
Gušni E l ķ s son
22 TMM 2012 · 4
Randveri Sigurvinssyni ķ kęrumįli félagsins į hendur honum töldu sig vera
mįlsvara skynseminnar sem vissulega mį sjį sem ljós ķ trśaržoku lišinna
alda. Žeir standa kjaftęšisvaktina meš Vantrś60 gegn kukli, trś og gervivķsindum
og hljóta žvķ sjįlfkrafa aš vera vitsmunamegin ķ umręšu žar
sem deilt er į kennara ķ gušfręši- og trśarbragšafręšideild. Svo er žó ekki.
Žessir einstaklingar brugšust sannleikanum vegna žess aš žeir myndušu
sér skošun įn žess aš skoša öll fyrirliggjandi gögn. Hugmyndir žeirra um
Bjarna Randver og kennsluhętti hans voru mótašar af trśarsannfęringu
fremur en efnislegu mati, žvķ aš kennarinn fékk ekki aš njóta vafans žar til
hiš sanna ķ mįlinu yrši leitt ķ ljós.
Vissulega getur veriš erfitt aš greina į milli efahyggju leitandi huga –
vķsindalegs efa er sprettur af striti – og efa letingjans sem nennir ekki aš
komast aš nišurstöšu um eitt né neitt. En žaš er ašeins meš žvķ aš feta
einstigiš milli trśarvissunnar og innantómrar efahyggju, milli Karybdķsar
fordómanna og Skyllu fįfręšinnar, sem viš žokum okkur įleišis ķ skilningi
į samfélaginu og efnisheiminum.
Enginn getur bśist viš žvķ aš standa vķsindanna megin ķ öllum įlitamįlum.
En ef viš horfum į umhverfi okkar af jįkvęšri gagnrżni į sama
tķma og viš erum full undrunar yfir margbreytileika veraldarinnar veršur
okkur fyrirgefiš žótt viš hlaupum stundum į okkur.
Tilvķsanir
1 „Yfirlżsing vegna kęru į hendur stundakennara HĶ“, Fréttablašiš 13. desember 2011, bls. 18;
og „Yfirlżsing vegna kęru į hendur Bjarna Randveri Sigurvinssyni stundakennara sem send
var Sišanefnd HĶ“, Morgunblašiš, 13. desember 2011, bls. 20. Undirskriftirnar voru birtar į
vefsķšum mišlanna.
2 Egill Helgason: Athugasemd viš fésbókarfęrslu Įrna Svans Danķelssonar um mįl Bjarna
Randvers frį 27. desember 2011: http://www.facebook.com/arni.svanur.danielsson/
posts/197833200310415 [sótt 18. janśar 2011].
3 Um yfirlżsingu Reynis hefur vķša veriš fjallaš, m.a. ķ grein Barkar Gunnarssonar: „Heilagt
strķš Vantrśar“, Morgunblašiš 4. desember 2011, bls. 18–21. Einnig mį nefna ķtarlega samantekt
Hörpu Hreinsdóttur sem skrifuš var į tķmabilinu 8. janśar til 22. febrśar 2012, en henni hefur
veriš safnaš saman ķ eitt skjal, „Vantrś gegn Bjarna Randver Sigurvinssyni“: http://harpahreins.
com/vantru_gegn_bjarna_randveri.pdf [sótt 4. september 2012]. Ķ greinargerš sinni
„Tķmatafla ķ kęrumįli Vantrśar į hendur Bjarna Randveri Sigurvinssyni stundakennara fyrir
Sišanefnd HĶ (nr. 1/2010)“ rekur Bjarni Randver ķ ķtarlegu mįli hvernig vantrśarfélagar undirbjuggu
kęrumįliš og styšst žar viš fjöldamörg gögn. Mikilvęgasta varnarskjališ sem vķsaš
er til ķ tķmatöflunni er lķklega „Söguskošun Bjarna Randvers“ [framvegis „SBR“], en žetta er
umręšuvefur félagsmanna Vantrśar sem lekiš var til Bjarna Randvers. Sjį Reynir Haršarson:
„SBR“, 12/2/2010, kl. 15:22.
4 Reynir Haršarson: „SBR“, 5/2/2010, kl. 11:46.
5 Sjį t.d. frétt Egils Ólafssonar į vefsvęši Morgunblašsins: „Var ekki brotlegur ķ starfi“, 16.
febrśar 2012: http://www.mbl.is/frettir/innlent/2012/02/16/var_ekki_brotlegur_i_starfi/ [sótt
15. október 2012].
6 Vantrśarfélagar neitušu žvķ aš Bjarni Randver hefši veriš kęršur til lögreglu en uršu aš draga
žęr yfirlżsingar til baka žegar Bjarni lagši fram gögn frį lögreglustjóra mįli sķnu til stušnings.
Sjį til dęmis athugasemdir nśverandi formanns, Egils Óskarssonar, viš ritstjórnargreinina
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 23
„Bjarni vann, Hįskóli Ķslands tapaši“, 6. október 2012 (07/10/12, kl. 14:26 og 22:05): http://
www.vantru.is/2012/10/06/16.30/ [sótt 9. október 2012].
7 „Įkvöršun sišanefndar Hįskóla Ķslands samkvęmt 4. gr. starfsreglna nefndarinnar ķ mįli nr.
3/2012“, bls. 11. Formašur Sišanefndar HĶ ķ fimmta kęrumįli Vantrśar er Björg Thorarensen
prófessor viš Lagadeild į Félagsvķsindasviši en ašrir nefndarmenn eru Hafliši Pétur Gķslason
prófessor ķ Raunvķsindadeild į Verkfręši- og nįttśruvķsindasviši og Sveinbjörn Björnsson
ešlisfręšingur.
8 Ritstjórn Vantrśar heitir žvķ aš bregšast viš śrskurši Sišanefndar meš einhverjum hętti ķ ritstjórnargreininni
„Bjarni vann, Hįskóli Ķslands tapaši“, 6. október 2012: http://www.vantru.
is/2012/10/06/16.30/ [sótt 6. október 2012].
9 Kęra Vantrśar til Sišanefndar Hįskóla Ķslands, bls. 4. Hér eftir veršur blašsķšutal kęrunnar
tilgreint ķ sviga aftan viš tilvitnun.
10 Nķels Dungal: Blekking og žekking. Reykjavķk: Helgafell 1948.
11 Egill Helgason: „Furšuleg framsetning į kennsluefni“, 26. desember 2011: http://silfuregils.
eyjan.is/2011/12/26/furduleg-framsetning-a-kennsluefni/ [sótt 10. febrśar 2011].
12 Hér mį nefna kenningar um ķmynduš ķtök Bjarna Randvers ķ ķslenskri samfélagsumręšu
sem finna mį į umręšužręšinum „SBR“: Frelsarinn, 2/10/2009, kl. 8:53; Reynir Haršarson:
12/2/2010, kl. 15:22; Matthķas Įsgeirsson, 11/3/2010, kl. 2:47; Frelsarinn, 11/3/2010, kl. 3:31; Óli
Gneisti Sóleyjarson, 7/4/2010, kl. 5:52; og Sindri Gušjónsson, 25/4/2010, kl. 6:40.
13 Bjarni Randver Sigurvinsson: „Samrįšsvettvangur trśfélaga į Ķslandi og samskipti Žjóškirkjunnar
viš önnur trśarbrögš“, Bjarmi 2. tbl. 2. įrg., jślķ 2008, bls. 27–31.
14 Bjarni Randver Sigurvinsson: „Kvešja og velfarnašarósk“. Bréf sent inn į kennsluvef HĶ til allra
nemenda nįmskeišsins „Nżtrśarhreyfinga“, 6. desember 2009.
15 Sjį athugasemd Egils Óskarssonar viš ritstjórnargreinina „Bjarni vann, Hįskóli Ķslands tapaši“
(10/10/2012, kl. 19:40).
16 Sjį t.d. Nķels Dungal: Blekking og žekking, bls. 9, 25, 114, 148, 185, 212, 355, 469, 478, 480 og 493.
Gott dęmi er setningin: „Žaš er įvallt hęgara aš reka og teyma skynlausar skepnur heldur en
hugsandi menn“, bls. 469. Ķ innganginum segir Nķels bókina skrifaša „frį sjónarmiši mannsins
sem hugsar meira en hann trśir“ (bls. xv).
17 Athugasemd Matthķasar Įsgeirssonar um bloggfęrslu sķna „Punktar um umfjöllun“ (af http://
www.orvitinn.com), 24. janśar 2012 (31/01/2012, kl. 10:36).
18 Egill Helgason: „Furšuleg framsetning į kennsluefni“, 26. desember 2011.
19 Bjarni segir oršrétt į glęrunni: „Myndin hér til hlišar er af bloggsķšu framhaldsskólakennara
ķ Reykjavķk. Lengst af var sķšan öllum ašgengileg en er nś ašeins fyrir innskrįša. Mśslimar į
Ķslandi mótmęltu sķšunni hjį Morgunblašinu og viškomandi framhaldsskóla. Höfundur tekur
žįtt ķ umręšum hjį Vantrś en óvķst er hvort hann telst félagi.“
20 Egill Helgason: „Furšuleg framsetning į kennsluefni“, 26. desember 2011.
21 Valgaršur Gušjónsson: „Er svona ķ lagi ķ HĶ?“ 27. aprķl 2010: http://blog.eyjan.is/ valgardur/
2010/04/27/er-svona-i-lagi-i-hi/.; Valgaršur Gušjónsson: „XIII Gušfręši ķ HĶ: Žögnin rofin.
Višbrögš: Valgaršur Gušjónsson,Vantrś, 11/03/2010, kl. 11:04“: http://www.vantru.is/
2010/03/10/13.00/.
22 Yfirlżsingarnar er allar aš finna ķ athugasemdadįlkinum undir fęrslu Egils Helgasonar
„Furšuleg framsetning į kennsluefni“ frį 26. desember 2011.
23 Įsgeir: Athugasemd viš bloggfęrslu Matthķasar Įsgeirssonar „Punktar um umfjöllun“, 24.
janśar 2012 (28/01/2012, kl. 13:21).
24 Hér skiptir litlu mįli žó aš stušningsmenn Vantrśar kjósi allir aš lķta framhjį žeirri stašreynd
aš į glęrunni er greint į milli herskįs mįlflutnings Dawkins og fylgismanna hans og svo haturshreyfinga.
Hugmyndin er sem sagt sś aš żmsar haturshreyfingar geti nżtt sér rök róttękra
gušleysingja mįlstaš sķnum til framdrįttar. Žótt hér sé greint į milli róttękrar trśleysishugmyndafręši
og haturshreyfinga hefši Bjarni aušveldlega getaš gengiš enn lengra ķ glęrunni en
hann gerši žvķ aš fjölmargir andstęšingar trśleysis hafa aš engu žennan greinarmun.
25 Bjarni Randver Sigurvinsson: „Nżtrśarhreyfingar“: https://ugla.hi.is/kennsluskra/index.
php?tab=nam&chapter=namskeid&id=01751420096 [sótt 20. janśar 2011].
26 Athugasemd Bjarna Randvers Sigurvinssonar viš fęrslu Egils Helgasonar „Furšuleg framsetning
į kennsluefni“ (26/12/11, kl. 23:05).
Gušni E l ķ s son
24 TMM 2012 · 4
27 Reynir Traustason: „Yfirklór rektors“, leišari frį 17. įgśst 2012. Athugasemd Matthķasar
Įsgeirssonar mį finna 20/8/2012, kl. 17:29: http://www.dv.is/leidari/2012/8/17/yfirklor-rektors/
[sótt 1. október 2012].
28 Bjarni Randver Sigurvinsson: „Svar viš kęru Vantrśar“, bls. 134–136.
29 Rökkvi Vésteinsson af fésbókarsķšu Péturs Björgvins Žorsteinssonar frį 15. janśar 2012
(16/1/2012, kl. 14:32 og 14:35): http://www.facebook.com/petur/posts/10150489462234514 [sótt
14. október 2012].
30 Athugasemd Matthķasar Įsgeirssonar viš ritstjórnarpistilinn „Vantrś: Bjarni vann, Hįskóli
Ķslands tapaši“ (10/10/12, kl. 15:22).
31 Lżsingu į nįmskeišinu Kirkjudeildarfręši (GFR206M vor 2009) viš Hįskóla Ķslands mį finna
ķ kennsluskrį įrsins 2008–2009: https://ugla.hi.is/kennsluskra/index.php?tab=nam&chapter=
namskeid&id=01540020090 [sótt 12. október 2012].
32 Davķš Žór Jónsson: Greinargerš um nįmskeišiš Nżtrśarhreyfingar, 10. maķ 2011.
33 Jakob Ęvarsson: Greinargerš um nįmskeišiš Nżtrśarhreyfingar, 9. maķ 2011.
34 Sjį Baldur Arnarson: „Fordęma ręšu pįfa“, Morgunblašiš, 16. september 2006, bls. 1.
35 Bjarni Randver Sigurvinsson: „Nżtrśarhreyfingar“: https://ugla.hi.is/kennsluskra/index.
php?tab=nam&chapter=namskeid&id=01751420096 [sótt 20. janśar 2011].
36 Vésteinn Valgaršsson: „Trśleysingjar eru lķka fólk“, Fréttablašiš, 14. desember 2007, bls. 40.
Bjarni fjallar ķtarlega um fręšilegu forsendurnar aš baki glęrunni į bls. 90 ķ „Svari viš kęru
Vantrśar“. Vantrśarfélagar misskildu tilgang glęrunnar og kęršu Bjarna fyrir hana. Žeir segja
ķ kęru sinni: „Žegar žessi glęra er birt eftir heila glęru af uppnefnum og svo ašra sem segir aš
slķkt sé ofbeldi er rökrétt aš įlykta aš žessi glęra eigi aš sżna aš svo vogi žessir ógurlegu menn
sér aš kvarta undan ónotum ķ sinn garš“ (bls. 12).
37 Af greinum sem birtust į vef Vantrśar eša eru eftir virka vantrśarfélaga og fjalla um eša vķsa
til Egils Helgasonar ķ meginmįli og athugasemdakerfi mį nefna (listinn er ekki tęmandi):
Matthķas Įsgeirsson: „Greindarskertir eša sišlausir“, Örvitinn, 27. febrśar 2005; „Biskupinn er
ennžį fķfl!“, Örvitinn, 7. mars 2005; „Egill Helgason eyšir athugasemdum“, Örvitinn, 3. mars
2007; „Hiš daglega žvašur“, Örvitinn, 3. mars 2007; „Žórir Gušmundsson er ekki trśveršugur“,
Örvitinn, 5. mars 2007; „Ęi Egill“, Örvitinn, 10. mars 2007; „Egill Helgason og 365“, Örvitinn,
7. jśnķ 2007; „Egill Helgason moggabloggari“, Örvitinn, 7. jśnķ 2007; „Ayaan Hirsi Ali og Egill
Helgason“, Örvitinn, 10. september 2007; „Trśarbrögš eru tabś“, Örvitinn, 7. įgśst 2008 (sjį allt
į http://www.orvitinn.com); Óli Gneisti Sóleyjarson: „Egill Helgason og Vantrś“, Gneistinn,
19. janśar 2006; „Hjališ hans Egils“, Gneistinn, 21. janśar 2006; „Egill jaršašur“, Gneistinn, 23.
janśar 2006; „Hvaš er mįliš?“ Gneistinn, 2. mars 2007; „Egill Helgason eyšir eigin kommenti
(og svari mķnu)“, Gneistinn, 3. mars 2007; „Egill Helgason hringdi ķ mig“, Gneistinn, 6. mars
2007; „Egill Helgason og ofstękiš“, Gneistinn, 4. september 2007 (sjį allt į http://truflun.net/
oligneisti/). Į vef Vantrśar birtist sķšan röš greina um Egil: Birgir Baldursson: „Egill Helgason
sér ekki muninn“, Vantrś, 21. febrśar 2005; Vésteinn Valgaršsson: „Athyglisverš köpuryrši frį
Agli Helgasyni“, Vantrś, 23. janśar 2006; Hjalti Rśnar Ómarsson: „Ofstękisfullur kverślant?“
Vantrś, 6. mars 2007; Ritstjórnargrein: „Egill Helgason og Vantrś“, Vantrś, 4. september 2007;
Óli Gneisti Sóleyjarson: „Fylgismenn Dawkins“, Vantrś, 10. september 2007 og „Um hśs gušs
og krónur og aura“, Vantrś, 8. október 2007 (sjį allt į http://www.vantru.is/).
38 Sjį t.d. hér: Matthķas Įsgeirsson: „Heršubreiš aš svindla į gįttinni?“ Örvitinn, 6. aprķl 2009;
„Silfriš, hlutleysi og hęgrimenn“, Örvitinn, 21. október 2009; „Atvinnubloggarar į Ķslandi“,
Örvitinn, 14. mars 2010; „Styrkir, prófkjör og fręgš“, Örvitinn, 30. aprķl 2010; „Mogginn lokar
į Loft“, Örvitinn, 26. įgśst 2010; „Jihad strķšsmenn Vantrśar og feršafélagsins“, Örvitinn, 25.
febrśar 2011 (sjį allt į http://www.orvitinn.com). Egill Helgason: „Žjóškirkjan er bśin aš vera“,
Silfur Egils, 13. desember 2007. Vantrś fagnar strax yfirlżsingu Egils: „„Žjóškirkjan er bśin aš
vera““, Vantrś, 13. desember 2007.
39 Egill Helgason: „Um fordóma og fįfręši“, Vķsir, 19. janśar 2006: http://eyjan.pressan.is/
silfuregils/2006/01/19/um-fordoma-og-fafręši/ [sótt 7. september 2012].
40 Óli Gneisti Sóleyjarson: „Egill Helgason og Vantrś“, Gneistinn, 19. janśar 2006; „Hjališ hans
Egils“, Gneistinn, 21. janśar 2006.
41 Vésteinn Valgaršsson: „Athyglisverš köpuryrši frį Agli Helgasyni“, 23. janśar 2006: http:/
www.vantru.is/2006/01/23/07.30/ [sótt 7. september 2012].
Ķ heimi getgįtunnar
TMM 2012 · 4 25
42 Greinarnar eftir Egil Helgason gegn trśleysi ķ marsmįnuši 2007 eru: „Wagner ķ dragi, ofstękisfullt
trśleysi, kosningaauglżsingar“, Vķsir, 2. mars 2007; „VG, anarkisminn, Hjįlpręšisherinn
og ķslenska krónan“, Vķsir, 6. mars 2007; og „Fordómar, lķfiš į mišjunni, frišlżsing Skerjafjaršar“,
Vķsir, 10. mars 2007. Ķ greininni frį 6. mars lżsir Egill m.a. skošun félaga sķns į ķslenskum
trśleysingjum og leggur śt af henni: „„Žetta sżnir hvaš žaš getur fariš illa meš menn aš alast
upp ķ einangrušu lśtersku samfélagi viš heimskautsbaug,“ sagši vinur minn einn eftir aš hann
hafši lesiš athugasemdir eftir herskįa trśleysingja hér į vefnum. Žessi flokkur manna kemur
vķša viš – heldur mešal annars śti vef sem heitir Vantrś – og fólk meš žessar skošanir reynir
lķka aš hasla sér völl innan stjórnmįlaflokka, nś sķšast ķ Vinstri gręnum.“
43 Egill Helgason: „Wagner ķ dragi, ofstękisfullt trśleysi, kosningaauglżsingar“.
44 Sama.
45 Egill Helgason: „Fordómar, lķfiš į mišjunni, frišlżsing Skerjafjaršar“. Stytta śtgįfu greinarinnar
mį finna hér: http://eyjan.pressan.is/silfuregils/2007/03/10/fordomar-lifiš-a-mišjunnifrišlysing-
skerjafjaršar/. Óstytta og upprunalega śtgįfu greinarinnar og žį sem vitnaš er
til hér mį finna į vefsafni.is (žar varšveittust athugasemdirnar): http://wayback.vefsafn.is/
wayback/20070328000000/http://visir.is/article/20070310/SKODANIR02/70310072/1078 [sótt
7. september 2012].
46 Egill višurkennir sjįlfur aš hafa eytt athugasemdum viš skrif sķn og žaš er stašfest af Matthķasi
Įsgeirssyni og Óla Gneista Sóleyjarsyni. Sjį Matthķas Įsgeirsson: „Egill Helgason eyšir
athugasemdum“, Örvitinn, 3. mars 2007; og Óli Gneisti Sóleyjarson: „Egill Helgason eyšir
eigin kommenti (og svari mķnu)“, Gneistinn, 3. mars 2007; og „Egill Helgason hringdi ķ mig“,
Gneistinn, 6. mars 2007.
47 Óli Gneisti Sóleyjarson: „Hvaš er mįliš?“, Gneistinn, 2. mars 2007.
48 Hjalti Rśnar Ómarsson: „Ofstękisfullur kverślant?“, Vantrś, 6. mars 2007.
49 Óli Gneisti Sóleyjarson: „Egill Helgason hringdi ķ mig“.
50 Egill Helgason: „Ofstęki“, Silfur Egils, 4. september 2007: http://eyjan.pressan.is/silfuregils/
2007/09/04/ofstęki/ [sótt 7. september 2012].
51 Vantrś: „Egill Helgason og Vantrś“, 4. september 2007.
52 Hér er lķklega aš finna skżringuna į žvķ hvers vegna Bjarni Randver var kęršur fyrir aš birta
glęru meš żmsum įhrifavöldum trśleysingja. Vantrśarfélagar hafa lķklega tślkaš žaš sem
atlögu aš sjįlfstęšri hugsun žeirra.
53 Svanur Sigurbjörnsson: „Egill fer röklausum hamförum“, 4. september 2007: http://svanurmd.
blog.is/blog/svanurmd/entry/302823/ [sótt 7. september 2012].
54 Af umręšužręši pistilsins „Egill Helgason og Vantrś“, 4. september 2007. Sjį Khomeni
05/09/07, kl. 09:47. Umręšurnar um Egil leysast fljótlega upp eftir aš „Gušjón“ setur fram žį
fullyršingu aš hann hafi aldrei hitt trśmann sem ekki lķti į Dawkins sem ofstękismann (Gušjón
– 05/09/07, kl. 08:18) og aš „eitt helsta einkenni į rótęku [svo] trśleysi ķ anda Dawkins [sé]
žessi algjör [svo] fullvissa um réttlęti mįlstašarins og jafnfram [svo] djśpstęš fyrirliting [svo]
į andstęšingum sķnum“. Hugmyndafręši Dawkins er aš mati Gušjóns „fasķsk ķ ešlis [svo] sķnu
og ef Dawkins nęr aš hafa įhrif ķ framtišinni [svo] liggur beint viš aš einhvertķma [svo] kemst
til valda alręšisstjórn sem hallast aš hugmyndafręši Dawkins myndi sś stjórn handa [svo] um
verkiš sem veršur aldrei unniš meš oršum einu ž.e. aš upprętta vķrusin [svo] illskeitta [svo]
žį er ofbeldi og morš eina raunhęfa leišin til žess aš hrinda stefnu Dawkins ķ framkvęmd“
(Gušjón – 05/09/07, kl. 16:53 og 05/09/07, kl. 22:50). Deilurnar viš Gušjón nį yfir rśma 5 daga
og eru 71 fęrsla (frį Gušjóni (05/09/07, kl. 08:18) til Siguršar Karls Lśšvķkssonar (10/09/07,
kl. 14:02)). Žęr fylgja gamalkunnu mynstri, enda segir vantrśarfélaginn Žóršur Ingvarsson
snemma ķ ,rökręšunum‘: „Grunar aš žaš sé ekki langt ķ aš gripiš verši ķ rökręšutaktķkina
„kommśnasism ann“ til aš sżna fram į skašsemi trśleysis og vķsinda“ (06/09/07, kl. 00:31).
Bjarni var žvķ kęršur af vantrśarfélögum fyrir aš birta glęru sem snżst um svo djśpstęš
įgreiningsatriši aš flestir félagsmanna žekkja žau į svipstundu.
55 Sjį Matthķas Įsgeirsson: „Krulli kverślant“, 4. september 2007: http://www.orvitinn.com/
2007/09/04/09.01/ [sótt 7. september 2012].
56 Matthķas Įsgeirsson: „Er Krulli kverślant nasisti?“ 26. október 2007: http://www.orvitinn.
com/2007/10/26/00.26/ [sótt 7. september 2012].
Gušni E l ķ s son
26 TMM 2012 · 4
57 Matthķas Įsgeirsson: „SBR“, 14/9/2010, kl. 18:11; og Óli Gneisti Sóleyjarson: „SBR“, 14/9/2010,
kl. 18:38.
58 Sjį fésbókarfęrslu Stefįns Einars Stefįnssonar, 13/12/2011, kl. 09:58: www.facebook.com/
stefan.e.stefansson/posts/277765252271071 [sótt 7. september 2012]. Deilurnar standa yfir
nęsta hįlftķmann.
59 Vantrśarfélagar hafa ķtrekaš sett fram žį kenningu aš skošanir Stefįns Einars megi rekja til
innrętingar Bjarna Randvers. Hvergi leggja žeir fram gögn sem benda til nokkurs slķks og rétt
er aš taka fram aš Stefįn Einar sótti aldrei umrętt nįmskeiš Bjarna.
60 „Kjaftęšisvaktinni“ į vef Vantrśar er ętlaš aš hrekja żmiss konar gervivķsindi og nżaldarspeki
meš vķsindin aš vopni. Sjį: http://www.vantru.is/kjaftaedisvaktin/ [sótt 10. október 2012].

Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

BARROSO SEGIR ĶSLENDINGUM AŠ GERA UPP HUG SINN HVORT ŽEIR VILJI GANGA Ķ ESB.

 

Barroso tells Iceland to make up its mind on joining the EU

Published: 17 July 2013 | Updated: 18 July 2013

European Commission President José Manuel Barroso told the new eurosceptic prime minister of Iceland yesterday (16 July) that his country should decide “without further delay” if it wanted to continue accession negotiations, or abandon plans to join the EU.

SIGMUNDUR DAVĶŠ GUNNLAUGSSON  & JOSÉ MANUEL BARROSO 

Background

Iceland was hit severely by the 2008 global financial crisis and economic downturn that followed. In the summer of 2009, Iceland's parliament backed the government's plan to begin accession talks with the European Union. Only one year later, the country started EU accession talkshttp://www.euractiv.com/enlargement/iceland-gatecrashes-eu-antechamb-news-496683 

With the approach of the elections, in January 2013 the government decided to put on hold negotiation over the “difficult” chapters relating to fisheries, agriculture, right of establishment and services, and on free movement of capital.

The vote was favourable to the Independence Party, which has participated in every government between 1980 and 2009, and to the Progressive Party, its main rival and partner in previous coalitions. Both parties are against Iceland joining the EU or the euro.

Before taking the post of Prime Minister, Sigmundur Gunnlaugsson, leader of the Progressives, said that that his cabinet intended to halt his country’s accession negotiations, pending a referendum on his country’s relation with the EU.

“We look forward to clarity, on the validity of Iceland’s membership application, after the parliamentary assessment on EU accession which will take place this autumn,” Barroso told Sigmundur Gunnlaugsson, who made his debut in Brussels since becoming prime minister on 23 May.

Gunnlaugsson, 38, is Europe's youngest democratically elected head of government. Since 2009, he has led the Progressives, a centre-right and liberal party affiliated with the Liberal International.

The Progressive Party finds most of its support from farmers and fishermen. In coalition with the Independence Party (see background), the Progressives oppose EU membership.

Barroso said the Commission respected the decision of the government regarding the accession process. In May, the new government announced a halt to the country’s EU accession talks until Icelanders vote in a referendum within the next four years on whether they want membership negotiations to continue.

'The clock is ticking': Barroso

“It is in the interest of the EU and Iceland that the decision is taken on the basis of proper reflection, and in objective, serene manner,” the Commission president stated.

But Barroso insisted that the Union expected Iceland to make up its mind fast.

“The clock is ticking, and it is in the shared interest of us all, that this decision is taken without further delay. We hope that this debate in Iceland will provide us with clear indications on the way ahead,” he said.

Barroso told his guest that “the unanimous decision of EU member states” to open negotiations remained valid. Since the EU opened negotiations with Iceland in July 2010, Croatia joined the Union this month.

"My message today is clear; provided that Iceland wants it, we remain committed to continue the accession negotiations process, which I’m certain could address Iceland’s specificities,” Barroso said, in reference to the difficult negotiation chapter on fisheries.

Gunnlaugsson said he had used the opportunity to ask Barroso about “developments in the EU” and founds his answers “very informative”. After a debate in Iceland's Parliament in the autumn, he said it would be possible to assess “how things progress” with regard to his country’s EU bid. But he said a decision on when to hold the referendum had not yet been made.

Asked about possible sanctions on mackerel overfishing, which EU fisheries Commissioner Maria Damanaki threatened to impose the previous day, Gunnlaugsson said he expected the EU to be consistent with WTO rules and said he hoped a “negotiated solution” could be found.

Iceland recently unilaterally increased its mackerel quota, saying that the move was justified after the fish began migrating further North as a result of warming seas.

Icelandic lessons on fishing best practices

Gunnlaugsson insisted that Iceland was committed to sustainable fisheries and said that in fisheries, Iceland could teach the EU some best practices.  

“We would like to assist the European Union in gaining similar results, regarding their fish stocks. If the EU preserves their fish stocks in the same way as we do, that would increase the value of European fisheries tremendously,” he said.

Barroso retorted that the mackerel fishing was a matter of serious concern to all coastal states, and that the stock was now in danger.

“We want a negotiated agreement, and therefore we cannot support unilateral action by our partners,” he said. 

Gunnlaugsson insisted on having the last word and said that if both sides decided to look at the scientific advice, he was certain that a solution could be found.


MYNDRĘN FRAMSETNING Į AŠLÖGUNARFERLINU INN Ķ EVRÓPUSAMBANDIŠ


Hérna er blaš af heimasķšu Evrópusambandsins sem sżnir ferliš (bls. 2) į einni blašsķšu į myndręnan hįtt :
.
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/publication/factsheet_en.pdf
.
.
 

HIN SANNA ĮSJÓNA EVRÓPUSAMBANDSINS The Real Face of The European Union


Rįšherrarįš ESB: Ašildarvišręšur ganga vel en Ķsland žarf aš samžykkja allan lagabįlk ESB

Hérna set ég inn frétt Žorfinns Ómarssonar um fund rįšherrarįšs Evrópusambandsins 12. desember 2012 og var birt į pressunni.is og er žetta vefslóšin : 

http://eyjan.pressan.is/frettir/2012/12/12/radherrarad-esb-adildarvidraedur-ganga-vel-en-island-tharf-ad-samthykkja-allan-lagabalk-esb/

 Hér kemur pistillinn :

 

„Rįšherrarįš Evrópusambandsins ķtrekar aš Ķsland verši aš samžykkja og innleiša allan lagabįlk Evrópusambandsins viš mögulega inngöngu ķ sambandiš. Žį telur rįšiš ķslenskum stjórnvöldum hafa tekist vel viš stjórn efnahagsmįla og aš ašildarvišręšur Ķslands og ESB gangi almennt vel.

Utanrķkisrįšherrar ESB-rķkjanna funda hér ķ Brussel žessa dagana, en žeir fara meš stękkunarmįl af hįlfu rįšherrarįšsins, sem er sameiginlegur vettvangur rķkisstjórna ašildarrķkjanna 27. Ķ kafla um stöšu ašildarvišręšna viš Ķsland fagna rįšherrarnir „góšum įrangri ķ ašildarvišręšum undanfariš įr“ og vekja athygli į aš višręšurnar endurspegli hina sérstöku stöšu Ķslands innan Evrópska efnahagssvęšisins og Schengen.

Rįšiš vekur athygli į aš višręšurnar eru nś aš fęrast į śrslitastig. Auk žess fjölgar sameiginlegum hagsmunum ESB og Ķslands, s.s. į sviši endurnżtanlegra orkugjafa, loftlagsbreytinga og mikilvęgi ESB į Noršurslóšum,

segir ķ įlyktun žeirra. Rįšherrarnir telja ašild Ķslands falla vel aš sameiginlegum hagsmunum Ķslands og ESB og styšja framhald višręšna ķ samręmi viš fyrri įętlanir.

Rįšiš minnir į aš ašildarvišręšur miša aš žvķ aš Ķsland innleiši lagabįlk ESB og hrindi honum ķ framkvęmd žegar til ašildar kemur.

Žį eru rįšherrarnir „sįttir viš efnahagslegan višsnśning Ķslands og framžróun ķ ķslensku efnahagslķfi“ og telja aš Ķsland ętti aš standast efnahagslegt įlag, svo fremi sem efnahagsmįlum žjóšarinnar „verši įfram stżrt meš višeigandi efnahagsašgeršum og endurbótum,“ eins og segir ķ įlyktuninni.

Auk žess er lżst yfir įnęgju meš aukna upplżsta umręšu um ašildarvišręšur Ķslands og ESB.

Segja nei viš Serbķu og Makedónķu

Žį vilja rįšherrarnir enn ekki hleypa ašildarvišręšum ESB viš Serbķu og Makedónķu af staš, en bęši rķki hafa formlega sóst eftir ašild. Įkvöršun um Serbķu var frestaš a.m.k. til vors, eša žar til framkvęmdastjórn ESB vottar aš Serbir hafi komiš samskiptum sķnum viš Kosovo ķ višunandi horf. Nż og žjóšernissinnuš stjórnvöld ķ Serbķu hafa byrjaš įtök aš nżju ķ Kosovo, sem setur ašildarumsókn žeirra ķ uppnįm.

Svipaša sögu er aš segja af Makedónum, sem hafa įtt ķ erjum viš grķska granna sķna ķ sušri.

Tyrknesk stjórnvöld eru einnig gagnrżnd ķ įlyktuninni, en višręšur viš Tyrki hafa veriš ķ frosti undanfarin įr, žó žeim hafi ekki veriš slitiš formlega. Eru Tyrkir m.a. gagnrżndir fyrir aš hafa stungiš fréttamönnum ķ fangelsi, slķkt verši aldrei unaš innan Evrópusambandsins.

Žorfinnur Ómarsson, Brussel“ 


DR. ÖSSUR TUKTAŠUR TIL AF EVRÓPUSAMBANDINU Į FJÖLŽJÓŠLEGUM BLAŠAMANNAFUNDI FYRIR AŠ TALA UM AŠ UNDANŽĮGUR FĮIST Ķ AŠLÖGUN ĶSLANDS AŠ EVRÓPUSAMBANDINU

 

Aš gefnu tilefni held ég aš naušsynlegt sé aš setja hér inn enska textann af žvķ sem stękkunarstjóri Evrópusambandsins svaraši dr. Össuri :

.

Füle :

.

„And if I may - I am sure you will find the necessary level of creativity, but in the framework of the existing acquis, and also based on the general principle which very much will be sustained throughout the discussion that there are no permanent derogations from the acquis.”

.

.

En žvķ mišur loka jį-menn augum og eyrum viš öllu sem žarna er nema „...you will find the necessary level og creativity” en aš žeir skilji eša vilji heyra innan hvaša ramma creativity megi vera žaš vill hvorki dr. Össur né heldur ašrir Jį-menn upp til hópa. 


ER HONUM SJĮLFRĮTT ? FRĮBĘR GREIN OFURBLAŠAMANNSINS AGNESAR BRAGADÓTTUR Ķ MORGUNBLAŠINU.

Predikarinn mį eigi bindask.  Hér er birtur frįbęr pistill ofurblašamannsins Agnesar Bragadóttur um Ólaf Ragnar Grķmsson sem var birtur ķ Morgunblašinu 25.10.2009 :

Agnes Bragadóttir    Agnes segir :

„Er Ólafi Ragnari Grķmssyni sjįlfrįtt ?

Ķ hvert skipti sem ég hef vikiš svo mikiš sem einu orši aš Ólafi Ragnari Grķmssyni, forseta Ķslands, ķ pistlum mķnum hefur slķkt kallaš į mikil višbrögš, bęši neikvęš og jįkvęš – einkum žó jįkvęš. Ég hef fundiš aš um land allt į ég skošanasystkin, žegar ég held žvķ fram aš žjóšin sé fyrir margt löngu bśin aš fį sig fullsadda į lżšskrumi, yfirboršsmennsku og tvķskinnungi forsetans, og žaš sé nįnast óbęrileg tilhugsun aš forsetinn ętli sér aš hengslast ķ embętti ķ nęstum heil žrjś įr ķ višbót. Skošanasystkin mķn eru hį sem lįg, saušsvartur almenningur og žjóšžekktir einstaklingar, og sama mįli gildir um hin, sem eru algjörlega į öndveršum meiši viš mig, ķ mķnu mjög svo takmarkaša įliti į forsetanum. Žessu finnst mér rétt aš halda til haga strax ķ upphafi.

Vegna hinna sterku višbragša sem gagnrżni į forsetann viršist vekja hef ég einatt eftir forsetaskrif, sem nota bene hófust af minni hįlfu hér į sķšum Morgunblašsins sumariš 1996, žegar Ólafur Ragnar var kosinn forseti, hugleitt aš nś vęri nóg komiš. En svo gerir forsetinn alltaf nżtt og nżtt axarskaft, aftur og aftur. Žvķ sjįiš žiš enn eina kvešju mķna til įbśandans į Bessastöšum, lesendur góšir, og ég lofa engu um aš hśn verši sś sķšasta.

Žaš sem kveikti ķ pirringsstöšvum heilans aš žessu sinni voru orš og ęši forsetans, fyrst ķ Spegli Rķkisśtvarpsins fyrir rśmri viku, hinn 16. október, og svo aftur ķ vištali viš Sölva Tryggvason į Skjį einum į mišvikudagskvöldiš ķ žessari viku.

Ķ vištali Kristins Hrafnssonar fréttamanns ķ Speglinum viš forsetann tókst Kristni meš herkjum aš skįskjóta inn örfįum spurningum um žį höršu gagnrżni sem forsetinn, helsta klappstżra śtrįsarvķkinganna undanfarin įr, hefur mįtt sęta. Oršavašall forsetans snerist einkum um žann samhug, velvilja, jįkvęša įhuga, samveru, gleši og samhjįlp, sem hann hefši oršiš var viš hjį fólkinu ķ landinu į undanförnum 12 mįnušum. Loksins žegar forsetinn vék svona ķ eins konar framhjįhlaupi aš ķtrekašri spurningu Kristins um žį höršu gagnrżni sem hefši beinst aš honum sagši forsetinn oršrétt: „Ja, žaš hljómar kannski skrżtiš aš svara žessari spurningu neitandi, en ef ég į aš svara henni sannleikanum samkvęmt, žį er bara svariš nei.“

Jahį! „Sannleikanum samkvęmt“ sagši forsetinn. Veit hann hvaš er aš svara sannleikanum samkvęmt? Er forsetinn algjörlega sambandslaus viš fólkiš ķ landinu, eša kann hann ekki aš skammast sķn?

Ég hallast aš žvķ aš Ólafur Ragnar sé hvorki blindur né heyrnarlaus, žannig aš svar mitt viš eigin spurningu er: Ólafur Ragnar kann ekki aš skammast sķn.

Ašeins sķšar ķ Spegilsvištalinu sagši Ólafur Ragnar: „Ég vķk mér ekkert undan gagnrżni hvort sem hśn birtist ķ persónulegum samskiptum eša annars stašar. En žaš er eins satt og ég get best greint frį aš žegar er fariš eins og ég hef gert... žį verš ég ekki var viš žessa gagnrżnisöldu eša žennan hamagang śt ķ forsetaembęttiš eša mig.“ Hiš sanna er, aš Ólafur Ragnar vķkur sér alltaf undan gagnrżni, drepur henni į dreif og talar um A žegar gagnrżnendur spyrja hann um B. Ķ vištali Sölva viš forsetann į Skjį einum kom žetta eiginlega enn betur ķ ljós en ķ Speglinum.

Ég hvet lesendur sem „misstu“ af Speglinum hinn 16. október sl. aš hlusta į hann į fréttavef RŚV og sömuleišis hvet ég žį til žess aš horfa og hlusta į vištal Sölva viš forsetann mišvikudagskvöldiš 21. október sl. į heimasķšu Skjįs eins. Dęmi svo hver fyrir sig.

Ólafur Ragnar Grķmsson, ein helsta klappstżra śtrįsarvķkinganna, sem hefur į kostnaš banka og stórfyrirtękja feršast ķ einkažotum žeirra, žegiš frķšindi og veislur af sömu mönnum, flutt makalausar žjóšremburęšur śt um allan heim um hina glęstu bankamenn sem allt kunnu öšrum betur, veriš umfjöllunarefni ķ grķšarlegum lofgjöršardošranti Gušjóns Frišrikssonar um forsetann – došranti sem vitanlega var fjįrmagnašur af hinum föllnu einkabönkum, er enn viš sama heygaršshorniš. Hann var ķ góšri trś. Hvar vęrum viš stödd hefši forsetinn veriš ķ vondri trś?!

 

 

Agnes Bragadóttir

agnes@mbl.is ”


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband